Nazivi biljke
Familija: Liliaceae
Narodni: Morski luk
Latinski: Scilla maritima
Ljekarski: Bulbus scillae
Engleski: Sea onion
Njemački: Meerzwiebel
Talijanski: Cipolla marina
Francuski: La bulbe de scile
Nalazište:
Raste po cijeloj obali Jadrana i otocima, uzgaja se i u loncima.
Opis:
To je trajna zeljasta biljka s krupnom lukovicom, čije se sjemenke slažu kao crijepovi na krovu, a dio joj je iznad zemlje. Lukovica je teška oko 2-3 kg, a može doseći i 8 kg. Iz nje izbija oko 1,5m visoka cvjetna stabljika s bijelim cvjetovima, slična ljiljanu, u grozdastim kitama na kraju stabljike. Listovi su dugi, kopljasti, slični češnjaku. Miriše na poriluk.
Sadrži:
Heterozid glikoscilarozid A, triozid, dva biozida, sedam monozida, scilarozid, koji je kardiotonik ali i opasan otrov za glodavce. Ima još sluzi, ugljikohidrata sinistrina, otrovnog glikozida scilitoksina, scilarena Ai B, holina, limunove kiseline i kalcijeva oksalata.
Bere se:
Upotrebljava se prašak od suhe biljke. Lukovica se iskopa u jesen. Dobre su samo srednje, mesnate ljuske lukovice, jer su vanjske suhe, a unutarnje mekane i sočne. Gorke su i odvratno sluzavo ljutog okusa. Izrežu se u tanke rezance i brzo suše na 40-50 C.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:
Svjež morski luk štetan je za zdravlje. Prašak od suhe biljke uzima se dvaput dnevno, koliko stane na vrh noža. Djeci se nesmije davati. Regulira nepravilan krvotok, jača i liječi srce kao digitalis. Liječi od kronične upale bubrega. U akutnom stanju bolesti ne smije uzimati. Liječi od ciroze jetre i od vodene bolesti. Potiče mokrenje i smanjuje postotak uree u krvi. Na srce djeluje brzo. Po kumulaciji je između digitalisa i strophantusa. Služi kao dopuna digitalisu. Taj se lijek smije upotrebljavati samo pod nadzorom liječnika !
