Opis biljke: Kokotac ili velika djetelina je dvogodišnja ili rjeđe jednogodišnja zeljasta biljka visoka i preko 2 m. Stabljika je većinom uspravna ili se izdiže i vrlo razgranata. Ima listove slične djetelini, samo su po obodu zupčasti, troperi sa drškama, listići su izduženo eliptični, po obodu nazubljeni. Cvjetovi su sitni, žuti, na drškama, po 30-70 sakupljenih u grozdastoj cvasti. Cvjeta od juna do septembra, 10-15 dana prije cvjetanja bijelog kokotca (melilotus albus). I sam latinski naziv biljke u prijevodu znaci “medena djetelina”.
Stanište: Raste u divljini na pjeskovitom zemljištu, pored puteva, rijeka, kanala, nasipa, željezničkih pruga i drugih napuštenih mjesta. Zahvaljujući dugom i razgranatom korijenu dobro podnosi sušu. Gaji se i u kulturi kao stočna hrana, a i kao medonosna i ljekovita biljka. Razmnožava se sjemenom. Sije se u proljeće. Kokotac je aromatična droga koja nema eterskog ulja, za razliku od ostalih mirisnih biljaka koje imaju spoljni ili unutrašnji sekrecioni aparat s uljem.
Ljekoviti dio biljke: Sabiraju se vrhovi grančica biljke u cvatu. Osušena biljka prijatno miriše na med, jer prilikom sušenja nastupa fermentacija, hidroliza jednog glikozida i pritom se oslobađa kumarin.
Ljekovito djelovanje: Nekad se droga mnogo više upotrebljavala. Još u starom vijeku služila je kao lijek koji ublažuje bolove, tjera vodu, steže i si. Upotrebljava se kao narodni lijek spolja, u mastima i melemima. Jedno vrijeme važila je kao lijek za oči. U homeopatskoj medicini daju je protiv migrene, grčeva djeci i slično. Služi za aromatizaciju loših vrsta duhana.
