Povremena nagla ili trajna uzbuđenja, neraspoloženja i napetosti mogu izazvati bol u glavi. Kažemo: “Imam toliko briga da me boli glava”.
Duševne pojave mogu utjecati na tjelesna zbivanja i izazvati glavobolju. Uzroci i povodi nekada su vidljivi i bliži, a ponekad je riječ o složenim duševnim sukobima.
Dogodi se da bolesnik i sam uzročno povezuje neku situaciju sa svojim bolovima, ovu vezu često ne vidi i ne prihvaća čak ni onda ako mu to liječnik pokuša razjasniti, bolesnik je uvjeren da je došlo do tjelesnoga oštećenja i da bolovi nisu umišljeni. Duševni sukobi najčešće se ispoljavaju kao glavobolja.
Neurotična glavobolja nema karakterističnu sliku. Bol se može javljati na jednom mjestu, a može putovati i širiti se u različitim pravcima. Ako je taj neugodni osjećaj u krugu oko čitave glave, govorimo o “neurasteničnoj kapi“, naročito je čest osjećaj pritiska, pečenja i napetosti. Bolesnici to stanje opisuju slično mamurluku, ne mogu bistro misliti, a ako rade odgovoran posao, glavobolja se pojačava.
Glavobolju se može simulirati. Ako učenik želi pobjeći s neugodnoga sata, kaže da ga boli glava, mnogi na radnim mjestima pribjegavaju tom izgovoru, a to čini i žena ako želi da je muž ostavi na miru s intimnostima. Simulaciju je teško dokazati, pa moramo vjerovati.
Kod neurotičara koji svjesno ne simulira, glavobolja može biti sredstvo da nešto postigne: poštedu, poštovanje drugih, opravdanje za neizvršen rad.
