Otežano disanje ne mora biti uvijek simptom teških bolesti

0
13462

bolesti pluća otežano disanjeOtežano disanje (dispneja) izraz je kojim se označava pomanjkanje zraka, neugodnost u prsima, “glad za zrakom”, želja da se pojačano diše, praćeno je pojačanim naporom i naprezanjem mišića za disanje.

Otežano disanje uvijek je svjesno, svoje tegobe bolesnik opisuje kao “osjećaj da će se ugušiti”.

Takvo disanje nije uvijek znak težega oboljenja; može se javiti i u potpuno zdravih osoba nakon jačega duševnog uzbuđenja, poslije pretjeranoga fizičkog napora, zbog promjena u atmosferi, u debelih osoba, trudnica. Otežano disanje ipak je samo jedan od mnogih važnih znakova bolesti pluća, srca, krvnih žila i dišnih putova.

Bolesti pluća i dišnih putova najčešći su uzrok otežanoga disanja: upala pluća (pneumonija), koja zahvaća veću plućnu površinu, redovito je praćena otežanim disanjem, plućni mjehurići (alveole) ispunjeni su upalnom tekućinom, a taj dio pluća u velikoj je mjeri onesposobljen za disanje. Da bi se nadoknadio manjak dišne površine, disanje postaje brže, u težim slučajevima i do 40 udisaja u minuti, mala djeca dišu još brže.

Upala dišnih putova (bronhitis), a naročito upala najsitnijih dišnih cjevčica, tzv. bronhiola (bronhiolitis), može uzrokovati vrlo jake smetnje disanja, jak osjećaj gušenja i smetnje u opskrbi krvi kisikom. Plućna tuberkuloza javlja se uglavnom samo povremeno otežanim disanjem, najčešće prilikom pojačanoga tjelesnog napora.

Teškoće disanja ne ovise uvijek o veličini tuberkuloznoga procesa. Kod milijarne tuberkuloze otežano je disanje izraženije i javlja se za vrijeme mirovanja. Mjestimična proširenja dišnih putova (bronhiektazije) posljedica su bolesti pluća i bronha. Rijetko su kada prirođena pojava.

Bolest prati grčevit kašalj, najčešće ujutro. U određenom položaju tijela takvi bolesnici iskašljavaju goleme količine gnojnoga ispljuvka i često obole od upale pluća. Kronični emfizem pluća dugotrajna je bolest kod koje je velik dio plućnoga tkiva (alveola) razoren. Pregrade između pojedinih mjehurića pucaju i mjehurići se spajaju tvoreći veće šupljine ispunjene zrakom.

Dišna površina je smanjena, a povećava se količina zraka koja stalno ostaje u plućima. Prsni koš postaje širok, bačvast. Disanje je otežano, naročito izdisaj koji je jako produžen. Emfizem je gotovo redovna pojava u starosti, ali ga uzrokuju i kronični bronhitis, bronhiolitis, tj. upala i začepljenje najsitnijih dišnih cjevčica, zatim bronhalna astma. Kod nekih zanimanja redovito se javlja znatno ranije, npr. u puhača stakla, trubača i sl.

Upala porebrice dovodi ne samo do otežanoga disanja nego i do vrlo bolnoga. Bolove naročito izaziva kašalj.

Iznenadni napadi otežanoga disanja javljaju se kod bronhijalne astme, zbog ulaza stranoga tijela u dišne organe, upale grkljana, pritisaka na dišne putove, nagloga odljepljenja poplućnice od porebrice. Otežano disanje može biti i jedan od prvih znakova srčane bolesti. Oslabljeno srce ne može zadovoljiti potrebe organizma krvlju najprije zbog povećanoga tjelesnog napora; zbog toga se pojačano disanje u početku javlja samo prilikom fizičkog opterećesa.

>> Oprez! 6 bolesti koje se skrivaju iza kašlja

S vremenom dolazi do nakupljanja krvi u plućima, sluznica dišnih putova nabrekne, sluz se pojačano stvara te nastaje kašalj. Iznenadna srčana slabost može uzrokovati gušenje zbog nakupljanja većih količina krvi u plućnim krvnim žilama i tekućine u plućnim mjehurićima. Nastaje pravi napad gušenja, bolesno stanje koje se naziva srčana astma, ili još teže stanje – plućni edem. Neki oblici slabokrvnosti (anemije) također mogu uzrokovati otežano disanje, naročito prilikom napora.

Otežano disanje javlja se i kod onih bolesti koje zahvaćaju mišiće i živce odgovorne za disanje, zatim zbog povreda mozga i kičmene moždine. Nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini i veliki tumori u trbuhu otežavaju disanje pritiskom na ošit, na mišić koji dijeli trbušnu šupljinu od prsne.

>> Kašalj kod djece: Prirodni lijekovi samo za djecu !

Zbog otežanoga disanja valja se javiti liječniku. Tek postavljanjem dijagnoze bolesti može se započeti liječenjem. Bolesnik se prevozi u bolnicu u sjedećem ili polusjedećem položaju. Bolesnici koji u dišnim putovima imaju strano tijelo prevoze se u horizontalnom položaju. Otežano disanje s naprezanjem mišića može se vidjeti i kod bolesnika koji su u besvjesnom stanju: uzrok može biti povreda glave, otrovanje, koma kod šećerne bolesti, koma zbog zatajivanja rada bubrega. Valja paziti da se ne uguše vlastitim jezikom ili nekim sadržajem usne šupljine.