Upala pluća ili pneumonija

-

Akutne upalne bolesti disajnog sistema najčešće su bolesti suvremenog čovjeka i čine dvije trećine svih infekcija. Pneumonija je najteža infekcija disajnog sistema i zaslužuje posebnu pažnju. Uzrokovana je različitim mikroorganizmima, a pojavljuje se u svim dobnim skupinama i u osoba s različitim kroničnim bolestima i oštećenjima obrambenog sistema. Pneumonija je najčešća i najteža, nerijetko i smrtonosna bolest u starijih ljudi. Mnoge vrste upala pluća danas se uspješno liječe antibioticima i mirovanjem. Prevencija upale pluća je osnovni cilj, no ukoliko se bolest ipak razvije, najbolje su šanse za izlječenje ako se bolest dijagnosticira u ranom stadiju. Infekcija dovodi do upale plućnog tkiva, što otežava disanje bolesnika. Upala pluća često se razvija iz obične prehlade ili gripe, može biti povezana s nekim drugim bolestima, a može se razviti i kao potpuno samostalna bolest.

Što je to upala pluća?

Upala pluća ili pneumonija je akutna infekcija plućnog tkiva uključujući alveolarne prostore i prostor između alveola, tzv. intersticij. Uzrokovana je jednim od brojnih mogućih uzročnika: bakterijama, virusima, gljivicama, a može nastati i udisanjem (aspiracijom) prašine, kemijskih iritansa, hrane ili povraćenog sadržaja.

- Google oglasi -

Opis bolesti

Pluća su parni, spužvasti organi okruženi vlažnom membranom koju nazivamo poplućnica ili pleura. Prilikom udisanja, zrak se putem dvaju glavnih zračnih putova koje nazivamo bronhima, prenosi do pluća. U plućima se bronhi dalje dijele na sve manje i manje putove, da bi postali milijun puta manji, te ih nazivamo bronhiolima. Bronhioli konačno završavaju kao nakupine sićušnih vrećica zraka koje nazivamo alveolama. Tokom svake faze procesa disanja, pluća su brojnim mehanizmima zaštićena od infekcije. Štoviše, svi smo mi svakodnevno izloženi brojnim bakterijama i virusima koji mogu uzrokovati upalu pluća, no naše tijelo sprječava ulazak mikroorganizama u pluća i tako sprječava razvoj bolesti. Ponekad, pogotovo ukoliko je oslabljena otpornost tijela, mikroorganizmi mogu proći pokraj obrambenih linija tijela. Ljekari danas dijele pneumonije na tzv. tipične bakterijske i atipične jer zahtijevaju različito liječenje.

Bakterijske pneumonije najčešće uzrokuju sljedeće bakterije: pneumokok, Haemophilus influenzae iMoraxella catarrhalis.

Atipične pneumonije uzrokuju bakterije kao Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae, Legionella ali i respiratorni virusi. Mycoplasma pneumoniae je karakterističan uzročnik manjih (obiteljskih), srednjih (u dječjim kolektivima i u školama) i vrlo velikih (gradskih i regionalnih) epidemija atipičnih pneumonija. Velike se epidemije pojavljuju u dosta pravilnim vremenskim razmacima, svakih 4 do 6 godina. Epidemija obično počinje u jesen, razvija se postupno i traje više mjeseci, sve do proljeća. Tada obično obolijevaju školska djeca i mlađe odrasle osobe. Pneumonija je obično učestalija, a katkad i teža u dječaka nego u djevojčica. Respiratorni su virusi vrlo česti uzročnici pneumonija u djece (posebno djece mlađe od pet godina).

Tko obolijeva od upale pluća?

Osobe starije od 65 godina imaju povećani rizik od upale pluća. U starijih ljudi pneumonija je naročito teška, a nerijetko i smrtonosna. Izrazito je povećan rizik obolijevanja s vrlo visokom stopom smrtnosti u starijih ljudi sa smještajem u gerijatrijskim ustanovama ili domovima. U starijih osoba postepeno slabe mehanizmi obrane od infekcija i često su opterećeni kroničnim bolestima kao što su: kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), kronične bolesti srca, bubrega i jetre, ateroskleroza i dijabetes.

- Google oglasi -

U zimskim mjesecima često obolijevaju od gripe i drugih virusnih respiratornih infekcija koje nerijetko prethode upali pluća. U rizičnu grupu također spadaju i vrlo mala djeca čiji obrambeni sistem nije u potpunosti razvijen. Osobe koje imaju narušen obrambeni (imunološki) sistem kao posljedicu različitih bolesti poput AIDS-a, kronične srčane i plućne bolesti ili zbog odstranjene slezene također imaju veći rizik od obolijevanja, zatim osobe koje su na kemoterapiji ili na dugotrajnom imunosupresivnom liječenju.

Pušenje oštećuje dišne putove, a alkohol umanjuje obrambeni učinak leukocita (bijelih krvnih stanica) koje se bore protiv infekcije. Intravenski ovisnici o drogama mogu na mjestu iniciranja razviti infekciju, koja se krvlju može proširiti do pluća. Poljoprivrednici i zaposlenici u određenim granama kemijske industrije mogu kao rezultat izloženosti određenim agensima razviti neke od rjeđih oblika upala pluća koje nazivamo profesionalnim pneumonijama. Zagađeni zrak ili otrovna isparavanja također mogu uzrokovati upalu pluća.

Simptomi upale pluća

Tipični simptomi su kašalj, obično s iskašljajem (sputum), vrućica i ponekad bol u prsima. Obično se simptomi razvijaju tokom nekoliko dana i ponekad su udruženi s upalom poplućnice (pleuritis).

Bakterijska pneumonija vrlo se često razvija nakon infekcije gornjeg disajnog sistema. Početak je obično nagao, s jednokratnom zimicom i treskavicom. Karakteristični su sljedeći znakovi: treskavica koju prati vrućica, bolovi pri disanju na zahvaćenoj strani, kašalj sa stvaranjem iskašljaja (gnojni ili hrđavi) i otežano disanje. Mnogi bolesnici, naročito oni visoke životne dobi, mogu imati podmukle simptome. Stariji bolesnici mogu imati samo jedan od sljedećih simptoma: vrućicu, kašalj, slabost ili, što je naročito često, konfuziju (delirij).

Atipične pneumonije, u pravilu, imaju polagan, manje buran nastup od bakterijskih, jer se klinički simptomi razvijaju postupno. Temperatura raste postepeno, a naraste i do visoke vrijednosti, ali je izuzetno rijetko praćena treskavicom. Česti su i drugi, tzv. opšti simptomi glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, opća slabost i umor, a katkad mučnina, povraćanje i proljev. Kašalj se obično primjećuje nakon 3 do 4 dana, a redovno je suh i nadražajan, bez mogućnosti iskašljavanja. Zbog nekarakterističnih simptoma dijagnoza se postavlja kasnije nego u bakterijskim pneumonijama, često tek nakon rendgenskog snimanja pluća. Virusne pneumonije se obično ne mogu i razlikovati od ostalih, ali su po simptomima i znakovima bolesti te po ostalim nalazima sličnije atipičnim pneumonijama.

Koje se pretrage mogu napraviti?

Iako većina pneumonija nisu po život opasne bolesti, ne smije se upala pluća zamijeniti s prehladom ili gripom. Uvijek kada imate kašalj ili vrućicu koji duže traju, posjetite ljekara. Također budite oprezni ako opazite neobjašnjivo konfuzno ponašanje kod starijih osoba.

Ljekar može ponekad upalu pluća dijagnosticirati već na osnovu razgovora (uzete anamneze) i kliničkog pregleda. Tokom pregleda liječnik će stetoskopom poslušati pluća gdje se mogu čuti pjenušavi, pucketajući šumovi koji ukazuju na prisustvo tekućine u alveolama. Ovakvi šumovi karakteristični su za upalu pluća.

Liječnik će vjerojatno zatražiti rendgensku snimku srca i pluća, kako bi ustanovio mjesto infekcije. Napravit će i pretrage krvi kako bi utvrdio broj i vrstu bijelih krvnih stanica (leukocita) i brzinu sedimentacije jer promijenjene i povišene vrijednosti ovih pretraga ukazuju na infekciju. Ponekad će zatražiti nalaz protutijela na određene mikroorganizme ili uzeti uzorak iskašljaja kako bi izolirao potencijalne uzročnike bolesti.

Liječenje upale pluća

Liječenje upale pluća zavisi prvenstveno o mogućem uzroku nastanka bolesti, te o ozbiljnosti simptoma.

Bakterijska pneumonija se liječi antibioticima kao što su penicilini, makrolidi (azitromicin), cefalosporini. Iako ćete vrlo brzo nakon početka terapije osjetiti značajno poboljšanje, svakako u cijelosti uzmite propisane antibiotike. Prerano prekidanje terapije može dovesti do povratka bolesti, a također uzrokuju i pojavu otpornih vrsta bakterija.

Za oporavak pluća koristite se ovim prirodnim lijekovima

Atipična pneumonija iako se određene vrste virusne upale pluća mogu liječiti s nekim antivirusnim lijekovima (antibiotici ne djeluju na viruse), preporučuje se puno tekućine i odmor. Ponekad je potrebno duže vrijeme kako bi se bolesnik oporavio od virusne nego od bakterijske pneumonije.

Atipična pneumonija uzrokovana Mycoplasmom pneumoniae liječi se antibioticima. Najčešće se i u djece i u odraslih koristi azitromicin jednom dnevno tokom 3 dana. Potrebno je i nekoliko sedmica za potpuni oporavak.

Kao dodatak ovom, osnovnom načinu liječenja, ljekar može propisati neke od lijekova koji se izdaju bez recepta, a koji služe ublažavanju simptoma poput visoke temperature i bolova u mišićima (Andol C), te ublažavanju kašlja (Bisolex). Ukoliko je prisutan kašalj s iskašljajem, tada se moraju izbjegavati lijekovi koji potiskuju kašalj. Kašalj je prirodni obrambeni mehanizam kojim se pluća čiste.

Prognoza

Ozbiljnost prognoze uvelike ovisi o cjelokupnom zdravstvenom stanju organizma, kao i vrsti upale pluća. Kod mladih i zdravih osoba, liječenje se svodi na uzimanje antibiotika i odmor kod kuće. No, ako se radi o slabim, kroničnim bolesnicima, upala pluća može biti po život opasna bolest. Jedan od načina kako pneumonija ugrožava život je kada se alveole ispune upalnim materijalom, onemogućavajući normalno disanje. Drugi je način kada bakterije iz pluća dospijevaju u krvotok, uzrokujući stanje koje nazivamo bakterijemijom. Putem krvotoka bakterije mogu dospjeti u bilo koji organ uzrokujući vrlo ozbiljna stanja kao što je meningitis (upala moždanih ovojnica).

Prevencija

Iako su neki uzročnici pneumonije zarazniji od drugih, bolest se obično “ne pokupi” od nekog drugog. Upala pluća je posljedica oslabljenog vlastitog obrambenog sistema. Navodimo nekoliko korisnih savjeta koji Vam mogu pomoći da ojačate organizam.

  • Sve osobe starije od 65 godina i mlađi kronični bolesnici trebaju specifičnu zaštitu, cijepljenje. Cijepljenje protiv gripe obavlja se svake godine u jesen. Cijepljenje protiv pneumokoknih bolesti pruža dulju zaštitu i ponovno cijepljenje se preporučuje svakih pet godina. Osobe koje nemaju slezenu odmah trebaju cjepivo protiv pneumokoka.
  • Perite ruke. Ruke tokom cijelog dana dolaze u kontakt s mogućim uzročnicima pneumonije. Kako biste smanjili izloženost tim mikroorganizmima, perite često ruke.
  • Nemojte pušiti. Pušenje oštećuje prirodnu obranu protiv respiratornih infekcija.
  • Brinite o sebi. Dovoljno odmora, pravilna prehrana i umjerena fizička aktivnost može pomoći ojačavanju imunološkog sistema.
- Google oglasi -

Novi Sadržaj

7 najboljih namirnica za zdrave oči

Uzimanje raznovrsnih namirnica koje podržavaju zdravlje očiju može igrati ključnu ulogu u očuvanju jasnog vida i prevenciji problema sa...

Zdravlje u čaši: Jednostavni domaći recepti za čišćenje jetre

Vrlo često zanemarujemo važnost održavanja zdravlja našeg tijela, a posebno jetre koja je ključni organ za detoksikaciju. Uprkos tome,...

5 vježbi za bol u donjem dijelu leđa

Bilo da je riječ o kroničnoj, akutnoj ili epizodnoj, bol u donjem dijelu leđa čest je problem među odraslima,...

Prema nutricionistima, jesu li banane zapravo zdrav međuobrok?

Banane su vrlo popularno, praktično i zdravo voće, ali jesu li zdrav međuobrok pitanje je za ljude koji žele...
- Google oglasi -

Za bolju cirkulaciju ovo su najbolji čajevi

Cirkulacija igra ključnu ulogu u očuvanju opšteg zdravlja, jer cirkulirajuća krv prenosi ne samo kisik, već i vodu i...

10 najboljih vrsta voća koje možete jesti navečer

Voće je izvrstan među obrok za navečer. Ne samo da je voće ukusno i zadovoljavajuće, već neke vrste također...

Ovo morate pročitati

Recept za svaki dan – Juha koja TOPI masti!

Ovaj ukusni topli obrok učinit će vas sitim, a...

Pravilan izbor hrane protiv raka dojke

Dugogodišnja istraživanja doktorice Mary Flynn pokazuju kako hrana ima...
- Google oglasi -

Možda vas zanima? PREPORUČENO
Preporučeno za vas