Opasna i veoma agresivna biljka, koja je u Njemačkoj proglašena kao najotrovnija biljaka, stigla je i u Bosnu i Hercegovinu, a toliko je otrovna da može da dovede do sljepila!
Gigantski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum), opasna i veoma agresivna biljka, koja je u Nemačkoj proglašena kao najotrovnija biljaka, pronađena je i u Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko mjeseci pojavila se i u Mađarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji.
U Sloveniji je zabilježena u Ljubljani i okolini Maribora, gdje je vjerovatno izbjegla iz botaničkog vrta. Zatim, u Bosni i Hercegovini zabilježena je u okolini Sarajeva i utvrđeno je kako se ovdje nalazi vjerovatno već od 2007. godine. U Hrvatskoj je ova vrsta zabilježena na jednom nalazištu u Međimurju, na obali rijeke Mure.
Biljka iz porodice Apiaceae je porjeklom iz Kavkaza i središnje Azije. Ona može biti i do 2-5 metara (rijetko do 7 m) visoka. Osim veličine, slična je običnom svinjskom korovu (Heracleum sphondylium), Heracleum sosnowskyi ili vrtnoj anđeliki (Angelica archangelica). Fototoksična je i smatra se štetnim korovom u mnogim državama.
Ima lijepe bijele cvjetove, ali ako dospije u oko uslijediti će sljepilo koje se uglavnom ne može liječiti. Ako je dotaknete, u početku je koža crvena i počinje svrab. Tada se stvaraju mjehurići u obliku opekotine u roku od 48 sati. Oni formiraju crne ili ljubičaste ožiljke koji mogu trajati nekoliko godina. Kako bi došlo do oporavka moguć je i boravak u bolnici. U Njemačkoj, gdje je biljka postala prava smetnja, zabilježeno je oko 16.000 žrtava u jednoj godini.
Dovoljno je samo dotaknuti list da bi se na tome mjestu pojavile rane slične opeklinama, čije se posledice trpe mjesecima, a na koži trajno ostaje tamnocrvena fleka. Najgore je što je biljku teško istrijebiti i zato ju je najbolje izbjegavati.
Odlikuje se dodatno debelom tamno crvenkasto-ljubičastom stabljikom i pjegavim stabljikama lista koje su šuplje i proizvode čvrste čekinje. Stabljika varira 3 do 8 cm u obimu, povremeno i do 10 cm. Svaka ljubičasta mrlja na stabljici okružena je dlačicama, a tu su i velike krupne bijele dlake na bazi lista stabljike.
Mnoge strane biljke su uvedene u Englesku u 19. vijeku, uglavnom za za potrebe ukrašavanja. Neke su postale dominantno agresivne i stvaraju ozbiljne probleme u nekim područjima. Sada je široko rasprostranjena po cijelom Britanskom ostrvu naročito duž rječnih obala. Također se proširila u sjevero-istočnoj i sjevero-zapadnoj Americi i središnjoj i istočnoj Kanadi. Jednako je opasna invazivna vrsta u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji, koja ugrožava lokalne vrste biljaka.
Gigantski svinjski korov je vrlo fototoksička biljka
Njegov sok može uzrokovati fotodermatitis (tešku upalu kože), kada je koža izložena suncu ili UV-zrakama. U početku je koža crvena i počinje svrab. Tada se stvaraju mjehurići u obliku opekotine u roku od 48 sati. Oni formiraju crne ili ljubičaste ožiljke koji mogu da traju i do nekoliko godina.
Prisutnost male količine biljnog soka u očima može dovesti do privremenog ili čak i trajnog sljepila. Te su reakcije uzrokovane prisutnošću linearnog derivata furocoumarina u lišću, korjenju, stabljikama, cvijetovima i sjemenu.
Djecu treba držati podalje od Gigantskog svinjskog korova. Zaštitnu odjeću, uključujući i zaštitu za oči, treba nositi prilikom rukovanja ili iskopavanja biljke. Ako je koža izložena, ugroženo područje treba temeljno oprati sapunom i vodom, a izloženu kožu zaštititi od sunca na nekoliko dana.
Izvor: Atma.hr