Znanstvena istraživanja su pokazala da je prehrana kod ulceroznog kolitisa važna kao i samo liječenje lijekovima, zbog toga je od velike važnosti pravilna prehrana oboljelih.
Pothranjenost je prisutna kod bolesnika koji boluju od ulceroznog kolitisa. Bolesnici s ovom bolesti sagorjevaju brže kalorije, ali i crijeva ne mogu resorbirati hranjive sastojke iz uobičajene hrane jer je crijevna sluznica ili stijeka upaljena, koju mogu resorbirati svi ostali zdravi ljudi bez crijevnog poremećaja.
Pristup pacijentu je individualan, što znači da je vrlo teško napraviti univerzalnu dijetu za sve oboljele i povući crtu između dopuštenih i zabranjenih namirnica, jer nekim bolesnicima pojedine namirnice odgovaraju, dok ih drugi ne podnose.
Prehrana kod ulceroznog kolitisa
Hranu bi trebalo birati prema vlastitim tjelesnim reakcijama, tj. izbaciti iz prehrane namirnice koje uzrokuju pogoršanje bolesti. Uz to, potrebno je pridržavati se sljedećih preporuka i savjeta:
- Hranu treba uzimati u više manjih obroka, svaka tri do četiri sata
- Izbaciti masna, pržena i pohovana jela
- Smanjiti unos jednostavnih ugljikohidrata (rafinirani šećer)
- Izbjegavati voće s visokim udjelom šećera (ananas, grožđe, lubenica, suho voće)
- Izbjegavati namirnice s visokim udjelom vlakana (mekinje, raž, kelj, poriluk i sl.), jer vlakna mogu biti uzrokom grčeva, plinova i proljeva
- Smanjiti unos mlijeka, a povećati unos fermentiranih mliječnih proizvoda
- Piti dovoljno tekućine (najmanje osam čaša dnevno)
- Izbaciti alkohol, gazirane napitke, kafu i cigarete.
Hrana koja može pogoršati ulcerozni kolitis – oštri začini (papar, ljuta paprika, chilli, curry, senf), natrijev glutamat i sorbitol (sadrže ga neke žvakaće gume i bomboni).
Preporučuje se
- Nemasne juhe od mesa (goveđeg, pilećeg), juhe od pasiranog povrća, riblje juhe, juhe od riže, krupice, sluzave juhe od zobi i ječma;
- Nemasno mlado meso (puretina, piletina, junetina, teletina, janjetina, kunić);
- Morska i riječna bijela riba (oslić, škarpina, pastrva bez kože); u manjim količinama tuna, skuša i losos;
- Tvrdo kuhana jaja;
- Svježi posni sir, jogurt, probiotici, prebiotici, sojino mlijeko, sojin sir (tofu);
- Bijeli odstajali kruh, dvopek, tjestenina, riža, pšenična i kukuruzna krupica, brašno;
- Kuhano povrće bez kožice i sjemenki (krumpir, mrkva, špinat, blitva, tikvice, rajčica, mlada cikla), u manjim količinama (ako se dobro podnose) – protisnuti mladi grašak, grah i mahune te sitno narezana mlada zelena salata;
- Maslinovo i suncokretovo ulje, margo light;
- Kuhano voće (kompot); kašice od voća (jabuka); oguljeno voće (breskve, marelice, banane, avokado, borovnice); procijeđeni sok (od naranče, grejpa, mandarine i limuna);
- Limunov sok, blagi jabučni ocat, sol;
- Krupica, riža, puding na obranom mlijeku, med, marmelada, biskvit, kolači od riže i krupice, petite beure keksi;
- Sokovi od preporučenog voća i povrća (bez šećera); voćni i biljni čajevi (dunja, borovnica, kamilica…); negazirana mineralna voda.
Ne preporučuje se
- Masne mesne juhe, koncentrati juha
- Dimljena i usalamurena mesa, salame, paštete, mesne konzerve, masno crveno meso, divljač
- Rakovi, dagnje
- Pečena jaja
- Punomasno mlijeko, masni i suhi sirevi
- Svježi kruh i peciva, dizana tijesta, zob, mekinje, ječam, raž, sezam
- Paprika, kupus, kelj, luk, poriluk, krastavac, brokula, cvjetača, korabica, radič, matovilac, gljive, rotkvice, kukuruz, bundeva, patlidžan, ukiseljeno i konzervirano povrće
- Maslac, svinjska mast, majoneza, vrhnje
- Neoguljeno i suho voće, smokva, šljiva, kruška, višnje, trešnje, grožđe, jagode, maline, ananas, lubenica, orah, badem, lješnjak:
- Alkoholni ocat, papar, senf, crvena paprika, origano, cimet, đumbir, curry, chilli
- Kolači s kremom, čokolada, kakao, sladoled, savijače i lisnata tijesta; sladilo sorbitol
- Sva alkoholna pića, gazirana pića i gazirane mineralne vode, kafa, jaki čajevi.
Maslinovo ulje i ulcerozni kolitis
Osobe koje prehranom unose obilje oleinske kiseline imaju manju vjerojatnost da će oboliti od ulceroznog kolitisa, tvrdi nova studija. Oleinska kiselina je mononezasićena masna kiselina koja se nalazi u maslinovom ulju zatim u ulju od kikirikija i koštica grožđa, ali i u maslacu i margarinu. Dvije do tri čajne žličice maslinovog ulja dnevno ima protektivni učinak na zdravlje, tvrde autori. Oleinska kiselina ima sposobnost blokiranja tvari u crijevima koje izazivaju tip upalnog procesa koji se javlja kod ove bolesti.
