Umjereno pijenje vina snižava razinu holesterola, širi sužene srčane žile te smanjuje rizik od srčanog infarkta.
Ljekovita svojstva vina poznata su od davnina. Još se Hipokrat, otac savremene medicine, koristio vino kao sredstvo za jačanje, ublažavao bolove kod išijasa te liječio rane i crijevne bolesti. Sve do 19. vijeka postojala je prava nauka o ljekovitosti vina, ali su te spoznaje danas skoro zaboravljene.Vino je puno više od alkoholnog pića, što potvrđuju mnoge naučne studije.
Šta se sve krije u vinu
Jedna litra vina sadrži u prosjeku 850 g vode, ponekad i neprovrelog šećera,60 do 100 g etilnoga alkohola, malo glicerina, kiseline, trijeslovine ili tanine (crno vino), vitamine, polifenole i flavonoide. Osim toga u litri bijelog vina ima 20 do 130 mg metilnoga alkohola, a u crnom vinu 50 do 250 mg. Tu obično otrovnu tvar u vinu neutralizira etilni alkohol. Čaša vina u sebi krije čak oko hiljadu sastojaka. Neki se pojavljuju samo u tragovima, a drugi u većim količinama. Uz ugodan okus i aromu, koje odmah osjećamo na nepcu i u nosu, tu je i alkohol, djelovanje koje osjetimo nakon nekog vremena. Alkohol vrlo brzo dospijeva u krvotok, već preko sluznice usta. Najveći dio upija se u želucu i naročito u crijevu. Djelovanje na mozak i srednji živčani sistem osjeća se već nakon nekoliko minuta. Već male količine alkohola djeluju na naše organe. Disanje, srce i krvotok, metabolizam, bubrezi, jetra, mjehur, koža, mišići, oči, usne – zapravo nema dijela tijela na koji alkohol ne djeluje. Pri umjerenom uživanju u vinu to je djelovanje veoma pozitivno, što su posljednjih godina pokazale i brojne naučne studije.
Umjereno pijenje vina
Umjereno pijenje pozitivno djeluje na stvaranje krvi. Zato se osobama koje pate od anemije, naročito preporučuju vina dobivena od vinove loze koja raste na vulkanskom tlu. Ono sadrži velike količine fosfata i bogato je željezom. Kod nedostatka željeza u krvi vrlo je djelotvoran vitamin C koji vino sadrži, osim njime, bogato je i drugim vitaminima i mineralima.
Kalcij – je veoma važan za zgrušavanje krvi kod zaustavljanja krvarenja, učetvuje u izgradnji kostiju i zuba, upravlja mišićnim i živčanim nadražajima, čini nepropustljivim stanične membrane i sprječava upale.
Magnezij – pri svim procesima vrenja djeluje kao katalizator. Osim toga, magnezij potiče izlučivanje viška kalcija.
Željezo – je važan sastojak crvenih krvnih stanica, veže se na hemoglobin, a nalazi se u svakom vinu. Željezo omogućava prijenos kisika i ugljičnog dioksida krvlju.
Mangan – u prvom redu učestvuje u stvaranju i zgrušavanju krvi te u metabolizmu ugljikohidrata u živčanim stanicama.
Bakar – učestvuje u stvaranju crvenih krvnih stanica, u metabolizmu pigmenta. U jednoj litri vina nalazi se prosječno jedan miligram bakra. Potrebna dnevna količina iznosi jedan do dva miligrama.
