Herbarium – Borovica, Kleka

0
993

Nazivi biljke

Familija: Cupressaccae
Narodni: Borovica, kleka
Latinski: Juniperus communis
Ljekarski: Fructus Juniperi
Engleski: Juniper
Njemački: Wacholder
Talijanski: Ginepro
Francuski: Le genevrier

Nalazište:

Borovica ili smreka raste po svijetlim šumskim brežuljcima, krčevinama, klisurama i neplodnom, kamenitom tlu gorskih strmina.

Opis:

To je zimzeleni dvodomni grm, ili manje drvo, razgranato, vrlo uskih, vječno zelenih listova (iglica), koji su po 3 u pršljenu. Žuti, muški, prašnički cvjetovi nalaze se u pazušcima listova, ženski su kratki, zeleni češerići iz kojih se razviju plodovi ili bobe veličine graška, prve godine zelene i nezrele, a tek na početku druge jeseni sazore, oboje se crno-ljubičasto i prevuku voštanom maglicom kao šljive.

Sadrži:

oko 2,5% eteričnog ulja, do 33% invertnog šećera, oko 10% smole, gorki tanoglikozid: juniperozid, tanin, gumu, vosak, jabučnu, mravlju i octenu kiselinu, neke soli organskih kiselina i flavonske heterozide.

Bere se:

Borovica cvate u travnju i svibnju. Za lijek se upotrebljavaju bobe. Zrele su bobe mesnate i mekane, a beru se u toku druge jeseni. Suše se rasprostrte u tankom sloju na suhom zraku, uz često prevrtanje.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Dvije velike žlice zdrobljenih boba preliju se s 1/2 l kipuće vode, pa se to ostavi da odstoji 1/2 sata i zatim procijedi. Čaj se pije po 7 dana u mjesecu, svaka 3 sata mala čašica, radi ubrzanja izmjene tvari, a posebno radi odstranjivanja pijeska i kamenaca iz jetre i bubrega. Zvakanjem boba liječi se pokvaren želudac i probava, čisti nezdrava krv i sprečavaju zarazne bolesti. Veliku žlicu mješavine jednakih dijelova borovice, celera (Apium graveolens) i abdovine (Sambucus ebulus) poparimo s 2,5 dl kipuće vode, procijedimo pa pijemo triput dnevno po manju šalicu poslije jela, radi odstranjivanja otrovnih taloga iz krvi, liječenja od vodene bolesti i oteklih zglobova.

Osim što je diuretik, borovica pomaže i protiv nazeba, astrne, gonoreje, za jačanje želuca i lakše znojenje, a njezina rakija služi za obloge i trljanje protiv reume, nazeba i infekcije. U malim dozama eterično ulje smreke ili borovice olakšava iskašljavanje, ali je u većim dozama škodljivo, pa ne treba pretjerati s upotrebom. Veće količine mogu i u zdravih izazvati upale, a u slučaju bolesti bubrega uopće se ne smije uzimati. Premda liječi od reume i bolova mokraćnog mjehura, treba biti oprezan i voditi računa o dijagnozi koju mora postaviti liječnik.

Za odstranjivanje mokraćne kiseline i njezinih soli (urata) iz tijela, Kneipp propisuje da se 2-3 puta na dan žvače 10-15 boba, ili, još bolje, prvi dan 4 bobe, pa svaki idući po 1 više, do 15 boba, a onda svaki dan po bobu manje sve do 4 bobe. Treba ih dobro sažvakati. Ako se to ponovi 4-5 puta uzastopce, pročisti se i najnezdravija krv, nestaje pritiska u glavi i očima, iznemoglosti, migrene i bolova u zatiljku. Ako se mladice 24 sata moče u hladnoj vodi, pa zatim kuhaju 1,5-2,5 sata, dobiva se uvarak za kupke protiv reume i išijasa. Tinktura od 2-3 šake zdrobljenih boba, močenih u 7,5 dl konjaka ili rakije, uzeta jedanput do dvaput tjedno 15-20 kapi dnevno na šećeru ili u vodi, osim spomenutih bolesti liječi neuralgiju, giht, reumu i sakralgiju, a također i uzete udove kad sa njome namažu. Dobro je i vatu namočenu tomtinkturom staviti na bolesno mjesto, pa ga omotati vunenim rupcem. Korisno je ujutro i navečer uzeti po 1 kavsku žličicu svježeg borovičina soka. To ublažuje tegobe želuca i pomaže cijelom organizmu, naročito kod ljudi koji mnogo sjede. Oblozi od kuhanih boba rastjeruju otekline i liječe od kožnog osipa.

Nekada su za pročišćavanje zraka u bolesničkim sobama, osobito u slučaju priljepčivih bolesti, palili na žeravici iglice i bobe, a njegovatelji tih bolesnika žvakali su dvaput na dan po 8-10 boba. Radi jačanja živaca i želuca, uklanjanja otrovnih plinova i izlučivanja loših sokova znojenjem i mokraćom, a kamenaca i pijeska iz žučnog, mokraćnog mjehura i bubrega, pije se dnevno 4-5 šalica čaja od 1 šake zgnječenih boba, kuhanih 5 min. u 1 l vode. Tim se čajem liječi i bijeli cvijet u žena (Fluor albus) i zastoj mokraće, a koristi i prsobolnima. Još vrućim kuhanim zgnječenim bobama iz tog čaja oblažu se otečene žlijezde, guke, ukrućeni vrat, otečena mošnja i škrofuli. Mladi vršci i pupoljci cvjetova, dok su još u razvoju, liječe kostobolju, škorbut, škrofule, curenje iz ušiju i živčanu rastrojenost, ako se kuhaju u mlijeku koje se onda pije, i to 4-5 čaša na dan. Protiv tuberkuloze, astme i prsobolje uzima se 6-8 žličica zdrobljenih svježih boba pomiješanih s medom. Dobro je udisati pare odvara ili dim smrekovih boba na žeravici, ili inhalirati pare njezina eterskog ulja.

Za čišćenje krvi uzima se 3-4 tjedna godišnje 2-3 puta na dan po 30 kapi tinkture dobivene od šake zgnječenih boba smreke, koje su se 6-8 tjedana močile u 1 l konjaka ili rakije. Ta rakija, pomiješana s uljem od rute (Ruta graveolens) i matičnjaka (Melissa officinalis) u jednakim dijelovima, utrlja se 5-6 puta na dan po uzetim udovima, i oni će ozdraviti. Istodobno treba jesti kuhanu pšenicu i držati propisanu dijetu. Ako se 1 velika žlica mješavine od po 25 g borovice, korijena zečjeg trna (Ononis sipnosa), šipka (Rosa canina) i kilavice (Herniaria glabra) popari s 200 g kipuće vode, pa pošto odstoji 2 sata pije triput na dan prije jela, pojačava mokrenje. Isto se postiže i mješavinom od po 25 g borovice, peršunova ploda (Petroselinum sativum) i po 10 g peteljki od višanja (Prunus cerassus), bazge (Sambucus nigra), ploda aniša (Pimpinella anisum), komorača (Foeniculum vulgare) i kumina (Carum carvi): velika žlica te mješavine popari se s 200 g kipuće vode i pije triput na dan prije jela.