Herbarium – Borovnica Crna

0
282

Nazivi biljke

Familija: Ericcacae
Narodni: Borovnica crna
Latinski: Vaccinium myrtillus
Ljekarski: Folia, Fructus myrtilli
Engleski: Bilberry
Njemački: Heidelbeere
Talijanski: Uva orsina
Francuski: La myrtille

Nalazište:

Raste po vlažnim guštarama crnogoričnih i bjelogoričnih šuma na planinskim terenima.

Opis:

To je mali, uspravni, 20-40 cm visoki grm, s jajolikim,pilasto nazubljenim, naizmjenično na kratkim peteljkama postavljenim listovima, glatkima s obje strane. Iz lisnih pazušaca rastu bijeli, gdjekad slabo ružičasti, zvonolik; cvjetovi s 8 prašnika i podraslom plodnicom. Plod je sočna modrocrna boba s više sjemenaka. Za lijek se upotrebljava lišće, suhi ili svježi plod, sok iz ploda, ekstrakt, vino i korijen borovnice.

Sadrži:

kalcij i natrij, a u osušenim bobama ima 7-11 % flobatanina, nekoliko antocijanskih heterozida od kojih bobe imaju boju, zatim oko 27% invertnog šećera, oko 6% organskih kiselina, ponajviše limunove, jabučne i jantarne, pektina, oko 6 mg% vitamina »C«,oko 1 mg% karotena, a u listu još oko 18% pirokatehinskih tanina, do 1,5% arbutozida, nekoliko flavonskih heterozida i oko 220 mg% vitamina »C«.

Bere se:

Borovnica cvate u svibnju i lipnju. Listovi se beru za cijelo vrijeme cvatnje, a plod u srpnju i kolovozu. Osušeni je plod smežuran, veličine zrna papra. Na vrhu bobe vidi se ostatak prstena kruništa nekadašnjeg cvijeta.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Zbog sadržaja pektina i tanina zaustavlja proljeve i liječi od upale sluznice kod enterokolitisa. Arbutozid iz lišća djeluje diuretično, pa se upotrebljava kao lijek protiv šećerne bolesti. Iz zrelih plodova pravi se ekstrakt koji jača vid, pa je koristan noćnim vozačima i radnicima jer utječe na vidni purpur. U soku ne smije početi alkoholno ni kiselo vrenje. Od osušenih zrelih borovnica kuha se kompot kao od svakoga drugog voća, a kako je neškodljiv, može se trošiti bez ograničenja.

Protiv proljeva služi mješavina od po 25 g lišća i ploda borovnice, sjemena dunje (Cidonia oblonga) i nane (Mentha piperita): 3 velike žlice te mješavine popare se s 1/2 l kipuće vode, zatim se pusti da to odstoji 2 sata, pa se procijedi i pije u toku dana umjesto vode. Radi lakšeg mokrenja uzme se po 20 g lista od borovnice, breze (Betula alba), kilavice (Herniaria glabra), troskota (Polygonum aviculare) i preslice (Equisetum arvense): 4 velike žlice te mješavine kuhaju se 15 min. u 1 l vode, zatim se to ostavi da poklopljeno stoji 2 sata, pa se procijedi i pije umjesto vode. Radi liječenja od šećerne bolesti uzme se po 20 g lista borovnice, duda (Morus nigra – seu alba) i dobričice (Glechoma hederacea), te 40 g bijelih mahuna graha (Phaseolus vulgaris): 3 velike žlice te mješavine kuhaju se 15min. u 1/2 l vode,zatim se to ostavi da poklopljeno stoji tri sata, pa se procijedii pije triput dnevno po 1 šalica. Da bismo pripremili lijek protiv šećerne ili vodene bolesti, slabosti mokraćnog mjehura ili upala sluznice u grlu, kuhamo 60 g osušenog lišća borovnice u 1 l vode tako dugo dok se ne pokuha na polovinu, a zatim procijedimo i pijemo 3-4 šalice dnevno.

Često vrlo dobro djeluje protiv šećerne bolesti i mješavina od po 20 g mladica borovnice i lišća jagode (Fragaria vesca), koja se popari s 1/2 l kipuće vode i, pošto 15 min. odstoji, pije se umjesto vode. Radi zaustavljanja proljeva dobro je temeljito sažvakati i pojesti 20-30 boba dnevno, a od griže (dizenterije) liječi tinktura od borovičinih boba. Ona se dobiva tako da se 250 g osušenih boba moči u 750 g prepečene rakije 6-8 mjeseci, a zatim procijedi i filtrira. Najmanja je doza tinkture 10-15 kapi, srednja 25-30, a najveća 1 kavska žličica na 5-7 velikih žlica tople prokuhane vode, ili još bolje, crna vina.

Istodobno treba na trbuh staviti topli oblog od octene vode. Neki preporučuju i da se 1 velika žlica tinkture u 125 g vode popije najednom, i da se to ponovi nakon 8 sati. Sok iscijeđen iz mladog lišća borovnice liječi djecu od gnojnih afti koje zaudaraju, a sokom iz svježih boba maže se vlažni osip koji svrbi. Bobe se mogu kuhati sa šećerom i limunovim sokom kao slatko, žele, pekmez i sok, pa daju osvježujuće jelo i piće; ukusno je i vino od borovnice, razrijeđeno s vodom, a još je bolje kad se u vino stavi nekoliko klinčića i nešto cimeta, i ako se pije još dosta vruće.