Geni koji stvaraju pigment u kosi reguliraju procese u organizmu i utječu na faktore rizika koji uvjetuju nastanak određenih bolesti.
Boja kose ukazuje na slabe točke kada je riječ o zdravlju, tvrde stručnjaci.
Zapravo, geni koji stvaraju pigment u kosi reguliraju procese u organizmu i utječu na faktore rizika koji uvjetuju nastanak određenih bolesti.
Plavokosi trebaju pripaziti na zdravlje očiju i kože, jer su u većem riziku za nastanak senilne makularne degeneracije, koja na kraju može dovesti i do sljepoće. Da bi izbjegli ovakvo stanje treba konzumirati povrće bogato luteinom, kao što je kelj, grašak, špinat … Podložni su i pojavi karcinoma kože.
Smeđokosi najčešće oboljevaju od ne-Hočkinovog limfoma, a najrjeđe od melanoma. Najlakše ćelave, jer imaju najmanje kose. Da bi ovu neugodnu pojavu izbjegli trebaju uzimati 18 miligrama željeza na dan ili šalicu zobi.
Ukoliko su pušači, smeđokosi treba što prije da zaborave na cigarete.
To je zato što melanin koji daje boju kosi usporava rad jetre, koja onda otežano razgrađuje nikotin. Zbog toga su smeđokosi osjetljiviji na djelovanje nikotina, a povećava se i rizik za stvaranje nikotinske ovisnosti.
Crvenokosi imaju 50 posto veći rizik da obole od Parkinsonove bolesti, ali istraživanja pokazuju da uzimanje 400 miligrama folne kiseline na dan, u značajnoj mjeri može smanjiti ovu vrstu rizika.
Sa druge strane, prerano osijedjela kosa može ukazati na različite zdravstvene probleme, ali prije svega na manjak vitamina B12 ili poremećaje štitne žlijezde.
Crvenokosi su i češće zabrinuti, jer geni koji daju boju kosi utječu i na to kako organizam upravlja stresom. U njihovom slučaju, genski čimbenik koji boji kosu, nije na zavidnoj razini u borbi protiv stresa.