Dinja

Iako je voće, dinja (kao i lubenica) spada u porodicu krastavaca! Smatra se da potječe iz tropske Afrike, ali se za primat kao njena postojbina bore i Indija i Iran. Dinja ima zelenih i narančastih, ali su i jedne i druge podjednako sočne, slatke i niskokalorične (u 100 grama 122 kJ, ili 29 kcal). Najpoznatiji svjetski kulinari, Francuzi, našli su joj pedesetak načina pripreme – uključujući supe, palačinke ili slana i ljuta jela s dinjom, a kod nas se ipak koriste samo kao poslastica i ljetno osvježenje. U 100 grama dinja ima 42 miligrama vitamina C, vitamina grupe B i 17 mikrograma folata, kao i 7 mikrograma vitamina A (naravno, više u narančastim). Imaju i mnoštvo mineralnih soli: kalcija 11 miligrama, željeza 0,21 mg%, magnezija 11, fosfora 17, kalija čitavih 309, a natrija svega 9, ima i cinka, bakra, mangana i selena, kao i 10 mg% biljnih hormona – fitosterola. Osim ploda, koji je dobar i za izbacivanje viška vode iz organizma, mogu se jesti i osušene koštice dinje, koje se posebno preporučuju bubrežnim bolesnicima s pijeskom.