Dinja kao lijek zaustavlja rast ćelija raka i liječi dijabetes. Dinja je ljetna namirnica u čijem prekrasnom mirisu i savršenom okusu svi rado uživamo. Možda niste znali da dinja koristi i za našem zdravlje! Dinja ne deblja, osvježava i prepuna je vitamina i drugih važnih sastojaka neophodnih organizmu.
Sadrži oko 88 % vode i samo 11 % šećera, što je čini fantastičnim ljetnim niskokaloričnim osvježenjem. Dinja je u ravnopravnom odnosu sa svim ostalim voćem, zbog čega ju je poželjno jesti nekoliko puta na dan. Vitamin A iz dinje je neophodan za dobar vid i ten, a uz njega sadrži i vitamin C. Ova dva antioksidanta štite organizam od kardiovaskularnih oboljenja starenja.
Neka nova istraživanja tvrde da betakaroten iz dinje pomaže u borbi protiv karcinoma pluća, ali i kod raka grlića maternice, želuca i oralnih bolesti. Biljna vlakna povoljno djeluju na čišćenje organizma od štetnih radikala i odlična su pomoć kod nadutosti. Najbolji je izbor za one koji žele skinuti višak kilograma jer nutrijenti iz nje reguliraju probavu i detoksiciraju. Vlakna iz dinje će vas zasititi na duže vrijeme.
Dinja kao lijek
Štiti zdravlje očiju – Dinja sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju beta karoten (iz kojeg se oslobađa vitamin A), vitamin C, lutein i zeaksantin. S obzirom na to da su brojne studije ukazale kako ozbiljan nedostatak vitamina A i C može dovesti do glaukoma i makularne degeneracije, pa čak i do sljepila dinja je odličan izbor za sprječavanje ili usporavanje razvoja ovih poremećaja.
Reguliše krvni pritisak – Dinja sadrži vlakna, kalijum, vitamin C i kolin koji popravljaju zdravlje srca. Konzumacija hrane bogate kalijumom pomaže u regulaciji nivoa natrijuma što je važno kod tretmana visokog pritiska. Kalijum pomaže organizmu u oslobađanju viška natrijuma i tako smanjuje povišen krvni pritisak. Kalijum je potreban i za regulisanje ravnoteže vode, kiselo-bazne ravnoteže i neuromuskularne funkcije, također igra važnu ulogu u prenosu električnih impulsa do srca. Unos kalijuma povezan je i sa smanjenim rizikom od kapi i gubitka mišićne mase. Ovaj mineral čuva gustoću kostiju te sprječava nastanak kamenja u bubregu.
Dinja za probavu
Reguliše probavu – Dinja spada u lako probavljivu hranu i preporučuje se da se jede na prazan želudac prije nekog drugog obroka. Dobar je izbor i za one sa osjetljivim želucem jer sadrži enzime i ne troši energiju organizma na probavljanje hrane. Zbog obilja vlakana i vode sprječava zatvor i pomaže u regulaciji probave, zdravlju probavnog trakta i izbacivanju toksina iz crijeva.
Deluje protivupalno – Redovno konzumiranje dinje pomaže u smanjenju stresa i tako smanjuje upalne procese koji mogu dovesti do razvoja artritisa. Upale u tijelu povezuju se i s nastankom metaboličkog sindroma koji označava grupu metaboličkih poremećaja. Ovi poremećaji se ispoljavaju kao inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha, visok nivo holesterola i povišen krvni pritisak. Istraživanja su pokazala da su žene koje su konzumirale 350 grama voća na dan, imale znatno niži rizik od razvijanja ovog sindroma. Studija je uključivala dinju, jabuke, grožđe, lubenicu i banane.
Koštice od dinje kao lijek
Sjemenke dinje posebno se preporučuju kod bolesti bubrega, pogotovo kod bubrežnog kamenca. Prema ajurvedi, koštice od dinje imaju rashlađujući efekat i idealne su za konzumaciju tokom ljeta. U Indiji mljevene sjemenke dinje dodaju se u lassi (napitak od jogurta) i thandai (hladno mljeko sa začinima), a cijele sjemenke u slatkiše i halve.
Plod, sjemenke i ulje od sjemenki, drevno su ljekovito sredstvo za liječenje raznih tegoba. Liječe kašalj, temperatura, paraziti, želudačne, probavne, bubrežne i urinarne smetnje. Čaj od cvijeta dinje koristi se za iskašljavanje.
