Dunja je veoma stara voćka, porijeklom iz Perzije, Anadolije, a možda i Grčke i s Krima. Stablo naraste do sedam metara i liči na jabukovo, list podsjeća na nju, samo što je cio na ivicama. Cvijet je takođe sličan jabukovom, ali i kruškinom, svijetlo ružičast je ili bijel, a raste pojedinačno.
Plod je nepravilnog oblika, ponekad sličniji jabuci a ponekad kruški, zlatnožut, prekriven dlačicama, izuzetno ugodnog mirisa, zbog čega su ga naše bake čuvale na ormarima da im namiriši spavaću sobu. Smatra se da su one sličnije jabuci sočnije i slađe.
Kora dunje je dosta debela, a “meso” oporo i gorkasto, sa skupljajućim kiselkastim ukusom. Zbog toga mnogi ne vole da je jedu sirove, nego samo skuhane. Ljekovita svojstva dunje su impresivna…
Dunja voće
Plinije Stariji je kao o njenim “medicinskim vrlinama” govorio da štiti od urokljivog pogleda, a kod Grka i Rimljana bila je posvećena Veneri, i možda je ona od Parisa, zapravo, dobila dunju, a ne zlatnu jabuku, kako pjeva Vergilije, pošto su u to vrijeme jedine “zlatne jabuke” poznate u Italiji bile – dunje. Kao voće posvećeno Veneri, dunja je smatrana simbolom ljubavi i sreće. Plutarh je pomenuo običaj da mladenci podijele dunju, kako bi im budući zajednički dani bili slatki i puni oduševljenja.
Sirup od dunja može da se koristi kao dodatak drugim napicima koji se koriste kod proljeva, pošto ova voćka steže. Dunja se još koristi za liječenje sluzokože grla, krajnika i drugih disajnih puteva.
Odlična je i za liječenje anemije, sluz pripremljena od dunjinog sjemena potopljenog desetak minuta u vodi koristi se za liječenje dekubitusa (rana koje nastaju od dugotrajnog ležanja). Također se koristi za dizenterije, proljeva i gonoreje (u zvaničnoj engleskoj farmakopeji) i očnih bolesti, ali ima i svojstva slična lanenom sjemenu.
Dunja nutritivna vrijednost
Inače imaju ukus kao gorki badem. Plod dunje sadrži također sluz, koja se kako smatraju neki prirodnjaci, sastoji od smole i celuloze. Inače, 100 grama dunja sadrže 40 kcal, odnosno 165 kJ, pošto se sastoje od 83,1 % vode i 8,3 % ugljenih hidrata.
Sadrže i 33 mikrograma provitamina A (beta-karotina), vitamina B1 i B2 i 13 miligrama vitamina C. Veoma su bogate kalijumom (201 miligram), siromašne natrijumom (2 mg%), sadrže i 10 mg% kalcijuma, 21,4 mg% fosfora, 8,2 mg% magnezijuma, i 0,6 mg% gvožda.
Od mikroelemenata, tu su fluor (6 mikrograma) i bakar (0,13 miligrama u 100 grama). U dunjama ima i 155 miligrama zasićenih masnih kiselina, ali i 175 mg% mononezasićenih i 180 mg% polinezasićenih što znači da treba da ih jedu oni koji imaju problema s povišenim holesterolom.
Sok od dunja
Ako se pitate što napraviti od dunja osim soka, pročitajte kako se pravi džem od dunja.
Potrebni sastojci su:
- 2 kg dunja
- 1 kg šećera
- 5 l vode
Priprema:
Dunje operite pa narežite na četvrtine. Prije kuhanja očistite ih od sjemenki. Stavite u lonac i uspite 5 l vode. Od trenutka kada voda provrije dovoljno je da kuhaju 20 minuta. Sklonite sa vatre i ostavite da se smjesa hladi a da dunje ispuštaju sok. Nebi bilo loše da ostavite cijelu noć, ako nemate dovoljno vremena neka stoji makar nekoliko sati.
Kada su dunje ostajale u vodi u kojoj su se kuhale ocjedite ih i dodajte šećer. Vratite na vatru i kuhate još 20 minuta od momenta kada provrije. Sklonite sa vatre da se malo prohladi pa još vruć sok od dunja sipajte u staklene flaše koje ste prethodno sterilizirali.
Sok od dunja i mrkve – recept
Recept za gusti sok od dunja i mrkve
Potrebni sastojci su:
- 2 kg dunja
- 1 kg mrkve
- 5 kg šećera
- 3 vrećice limunske kiseline
- 15 L vode
Priprema:
- Očistite dunje i skuhajte ih u 2 L vode
- Očistite mrkve i skuhajte ih zasebno u 1 L vode
- Izblendajte skuhane dunje i mrkve istovremeno dolijevajući 12 L vode
- Smjesi dodajte šećer i limunsku kiselinu
- Kuhajte 20 minuta pa prelijte u čiste boce
