Hepatoprotektivna dijeta

0
1860

Hepatoprotektivna dijeta

Ova dijeta štiti vašu jetru, te se preporučuje sprovoditi je kod bolesti jetre kao što je ciroza, kronični hepatitis, i druge bolesti.

Ishrana treba da bude bogata:

• bjelančevinama (1 g / kg tjelesne težine ili oko 75 do 100 g dnevno),

• kalorijama (2500 do 3000 kcal na dan),

• ugljikohidratima (300 do 400 na dan), i

• vitaminima A (ne u obliku karotena), B-grupe, C, D i K.

Hranu je potrebno rasporediti na veći broj malih obroka. Termički obrađena hrana može biti kuhana, pečena u malo biljne masnoće, ili pirjana na laganoj vatri u malo ulja ili vode. Izbjegavajte pečenje u mnogo masnoće, friganje ili prženje u dubokom ulju. Izbjegavajte industrijske napitke-sokove, čak i guste sokove. Pijte vodu (nemojte koristiti gaziranu mineralnu vodu), lagane biljne čajeve, svježe pripremljene sokove od voća i povrća. Strogo je zabranjena konzumacija bilo kakvih alkoholnih pića.

Plan ishrane

Kruh i zamjene

• cijele žitarice (riža, pšenica, raž, zob, ječam, proso, heljda) i njihovi proizvodi (zobene i druge pahuljice, brašna od cijelog zrna, tjestenina, kruh),

• mahunarke (soja, slanutak, bamija, leća, grašak, grah),

• klice pšenice (sirove, pržene, svježe),

• namirnice rasporedite u više obroka dnevno,

• izbjegavajte oljuštene žitarice i njihove proizvode.

Mlijeko i zamjene

• preporučuju se: neobrano mlijeko, mliječni proizvodi (acidofil, kefir, kiselo mlijeko, jogurt, ), mladi sir, mozzarella,

• izbjegavajte masne i tvrde sireve te masne pavlake,

• uzimajte najmanje 3 do 4 dcl mlijeka dnevno raspoređeno u barem dva obroka.

Meso i zamjene

• jedite meso mršavo i od mladih životinja, uklonite suvišnu masnoću, iznutrice,

• jaja posebno žumanjak, nemojte jesti više od 3-4 komada tjedno,

• redovito jedite ribu i plodove mora, plavu ribu,

• izbjegavajte konzervirane, dimljene i suhe mesne prerađevine, kao i riblje prerađevine,

• meso pripremajte kuhano, pečeno ili pirjano na laganoj vatri, a ribu kuhanu ili pečenu.

Povrće

• jedite sve vrste, oko ½ kg na dan, raspoređeno u više obroka,

• sljedeće vrste povrća su posebno korisne :

– salate i slično povrće: cikorija, matovilac, salata,
– kupusnjače: karfiol, kelj, kelj pupčar, kelj lisnati, kupus,
– peteljke i izboji: artičoka, komorač, različite vrste klica,
– mahunasto povrće: bamija, grašak, mahune,
– lukovi: bijeli luk, poriluk, mladi luk,
– korjenasto povrće: keleraba, mrkva, pastrnjak, rotkva crna, rotkva,
– gomoljasto povrće: krumpir, čičoka,
– plodasto povrće: paprika, krastavac, patlidžan, paradajz, tikva,
– lisnato povrće: blitva, špinat, maslačak, kopriva, divlje povrće,
– začini: bosiljak, vrijesak, anis, kurkuma, lovor (za kuhanje mahunarki), majčina dušica, origano, list peršina i celera,
– ostalo: gljive,

• povrće jedite sirovo, kuhano, pirjano ili lagano ukiseljeno,

• izbjegavajte industrijski konzervirano povrće.

Voće

• jedite najmanje dva komada voća na dan, ili 2 porcije (šalice ili kriške),

• sljedeće vrste voća su posebno korisne :

– južno voće: ananas, banana, datulja,
– agrumi ili limunsko voće: limun, naranča, mandarina, grejp,
– koštunjičavo voće: šljiva, breskva, kajsija, trešnja,
– jezgričavo voće: jabuka, dunja, kruška,
– jagodasto voće: jagoda,
– orašasti plodovi: lješnjaci, bademi,
– sjemenke: bučine, suncokretove i sezamove sjemenke,
– ostalo: borovnica, kesten, maslina, šipak, dinja.

Masti

• hladno prešana ulja (maslinovo, suncokretovo, kukuruznih klica, tamno sezamovo).

Ostale namirnice

• pivski kvasac, morske alge (kombu-za kuhanje mahunarki), klice (alfalfa), med.