Paleo dijeta, ili ishrana pećinskog čovjeka bazirana je na namirnicama od kojih su vjerovatno živjeli naši preci prije razvoja poljoprivrede prije oko 12.000 godina.
Osmišljena je pod pretpostavkom da se čovjekova genetika nije značajno izmijenila tokom tog perioda i da su naša tijela predviđena za unos bobičastog voća, povrća i mesa, a ne prozvoda do kojih smo došli razvojem poljoprivrede, poput žitarica i mlječnih prerađevina.
U praksi, to znači da najveći broj savremenih namirnica poput tjestenina, riže, muslija i sira, zagovornici ove dijete ne jedu, ali ostale mogu da unose kada i koliko hoće.
Nova studija sprovedena na Umea univerzitetu nad ispitanicima koji su dobili plan ishrane osmišljen tako da svaki obrok ima 30 posto proteina, 40 odsto masnoće i 30 odsto ugljenih hidrata, pokazala je da je takva ishrana dvostruko efikasnija u mršavljenju, od onih koje preporučuju savremeni liječnici.
Poslije šest mjeseci na paleo dijeti, ispitanici su u prosjeku izgubili 6,2 kg masnoće i po 11 cm u obimu struka, u poređenju sa 2,6 kg i 5,8 cm koliko su izgubili članovi kontrolne grupe. Također su imali i niži nivo triglicerida.