S obzirom na to da su vrlo zdrave, lagane i nema ih cijele godine, vrijedi ih iskoristiti na sve načine. Osim što su izvrsnog okusa, jagode su izuzetno zdrave te mogu spriječiti nastanak raznih bolesti.
Samo 150 grama jagoda dovoljno je da osigura neophodnu dnevnu količinu vitamina koji se unose kroz voće, tvrde stručnjaci. To je otprilike osam jagoda na dan, koje i djeci i odraslima daju potrebnu količinu vitamina C i biljnih fenola.
Jagoda je veoma zdravo voće i djelotvorna je kod gihta, avitaminoze, malaksalosti, malokrvnosti, hemoroida, arterioskleroze, visokog krvnog pritiska. Ovo bobičasto voće se dosta koristi u narodnoj medicini, i to za bolove u želucu, pijesak u bubrezima i liječenje dijareje.
Ljekovita svojstva jagode
U liječenju se zbog kvaliteta, obilja vitamina i drugih hranljivih materija prednost daje šumskoj jagodi. Za liječenje se koriste plod, lišće i korijen. Plod se bere u junu, julu i augustu, lišće u maju, junu, julu i augustu, a korijen u septembru. Od svih dijelova plod je najzanimljiviji, jer sadrži deset odsto šećera i jedan procenat slobodnih organskih kiselina (limunska, vinska, jabučna), pektina, mineralnih sastojaka, aromatičnih jedinjenja, karotena, vitamina C.
Ljekovita svojstva jagode poznata su još od antičkih vremena. Osim ploda, za liječenje se može koristiti korijen i lišće jagode.
Čaj od lišća jagode stoljećima se koristi kao lijek protiv probavnih smetnji, ekcema, upale grla, gripe i prehlade te u liječenju kostobolje.
Čaj od lista jagode možete napraviti na takav način da 2 pune čajne žlice suhih listova jagode prelijte s 250 ml kipuće vode. Nakon 15 minuta procijedite čaj. Čaj pijte 3 puta dnevno po jednu šalicu poslije jela. Taj čaj možete koristiti i za grgljanje.
Želite li pročistiti organizam, uvečer se počastite većom porcijom jagoda (bez dodatka šećera ili šlaga), i ujutro ćete se probuditi odmorni i puni energije za predstojeći dan.
Budući da posjeduju svojstva analgetika, uhvati li vas glavobolja, ne posežite za aspirinom. Radije pojedite zdjelicu svježih jagoda, jer za razliku od aspirina koji sadrži acetilsalicilnu kiselinu, jagode sadrže prirodne salicilate.
Također, zahvaljujući protuupalnim, antipiretskim i antibakterijskim svojstvima, jagode će nam poslužiti pri ublažavanju upalnih procesa, za sniženje temperature i kod mišićnih bolova.
Jagode sadrže obilje C vitamina, te A vitamin, vlakna, željezo i folnu kiselinu koja je, između ostaloga, nužna trudnicama ili ženama koje planiraju trudnoću.
Jagode je najbolje jesti svježe, natašte ili između obroka. Jedu li se nezašećerene, odlično gase žeđ, a smiju ih jesti i dijabetičari.
Odličan su izvor vitamina C koji poboljšava zdravlje arterija i nadbubrežnih žlijezda, kojima je vitamin C neophodan za pravilan rad. Možda će vas iznenaditi činjenica da tek 8 jagoda sadrži više C vitamina od naranče. Jedna šalica jagoda sadrži 51.2 mg vitamina C, što je pola preporučene dnevne doze.
Vodite li bitku s viškom kilograma, razveselit će vas vijest da jagode ubrzavaju metabolizam i smanjuju apetit, a usto su niskokalorične.
