Još od davnine janjetina ima najveće značenje među popularnim simbolima Uskrsa. I u vrlo starim civilizacijama janje je bilo religijski simbol i predstavljalo žrtvu koja se prinosi bogovima. U kršćanskoj religiji, Uskršnja janjetina simbol je cina Božjeg žrtvovanja vlastitog Sina. Otuda se Krist cesto i referira kao «Jaganjac Božji». Janjetina je na Uskršnjoj trpezi spomen na Posljednju večeru , na kojoj se također, prema vjerovanju, i servirala…
Povijest janjetine
Uzgoj ovaca datira još iz razdoblja od prije 10 000 godina. Osim za hranu, ovce su se uzgajale i zbog vune te tekstila, a iz svoje pradomovine, Srednjeg istoka i Azije, krenule su u osvajanje i osvojile cijeli svijet. Rimljani su ih predstavili Velikoj Britaniji, gdje je janjetina popularna više od 2000 godina. Zapadna hemisfera upoznata je sa janjetinom tek u 16. st nakon što su je španjolski istraživači donijeli na novootkriveni kontinent.
Nutritivni profil
Janjetina je izuzetno dobar izvor proteina, željeza, cinka, vitamina B12 i B2. Proteini u janjetini su visokokvalitetni i sadrže sve esencijalne masne kiseline. 100 grama janjetine osigurava približno 60% dnevnih potreba organizma za proteinima. Međutim, teško se proteini janjećeg mesa mogu u potpunosti izdvojiti od masnoća, onih zasićenih, čiji unos nema zdravstvenih opravdanja, a kojih je janjetina bogat izvor. Kao i ostalo meso, i janjetina je dobar izvor željeza, i to hem željeza, oblika koje naše tijelo najbolje iskorištava. Osnovna uloga koju željezo ima u organizmu je sudjelovanje u prijenosu kisika po tijelu. 100 grama janjetine osigurava 18 % dnevnih potreba organizma za željezom.
Još jedan mineral koji ima blagotvorno djelovanje na čovjekovo zdravlje u značajnim je količinama prisutan i u janjetini. Radi se o cinku. Cink je kofaktor u različitim enzimskim reakcijama, važan je za pravilnu funkciju imunološkog sustava, za zacjeljivanje rana i normalnu diobu stanica. Pomaže i u stabilizaciji šećera u krvi, a esencijalan je za dobar osjet okusa i mirisa. Količina prisutna u 100 g janjetine zadovoljava oko 38% dnevnih potreba organizma.
Meso i mesni proizvodi, pa tako i janjetina i njene prerađevine, bogati su vitaminom B12. Ovaj vitamin potiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca i prevenira anemiju, omogućuje pravilan razvoj živčanih stanica i pomaže metabolizam proteina, ugljikohidrata i masti. Vitamin B12 također utječe na smanjenje razine homocisteina. Smatra se da je visoka razina homocisteina čimbenik rizika za razvoj bolesti srca i krvožilja, što implicira da vitamin B12 ima zaštitno djelovanje na kardiovaskularni sustav.
U 100 grama janjetine nalazi se otprilike onoliko vitamina B12 koliko je organizmu dnevno potrebno. Još jedan iz skupine B vitamina prisutan je u janjetini u značajnim količinama. Riboflavin, vitamin koji je važan za regeneraciju glutationa, važnog antioksidansa, je u 100 g janjetine prisutan u količini od 0, 31 mg te zadovoljava 28% dnevnih potreba organizama.
Imajte na umu…
Crveno meso značajan je izvor zasićenih masnoća i kolesterola, prehrambenih komponenata koje se vežu uz razvoj različitih kroničnih bolesti, uključujući bolesti srca i neke oblike raka. Stručnjaci savjetuju da ukoliko se već konzumira, količina crvenog mesa treba biti limitirana na maksimalnih 100 grama dnevno. Kao dobar izvor životinjskih proteina preporuča se riba, meso peradi ili meso divljaci.
Kod kupovine janjećeg mesa potrebno je paziti da meso bude kompaktno, fine teksture i ružičaste boje. Masnoća koja ga oblaže treba biti bijele, ne žute boje.
