Posljednjih nekoliko godina sve se češće susrećemo s egzotičnim namirnicama o kojima se govori u superlativima i naziva ih se – superhranom.
Koje se namirnice zapravo mogu definirati kao superhrana te djeluju li one doista tako blagotvorno na zdravlje?
Radi se o pojmu koji nije znanstveno priznat, štoviše EU je zabranio njegovo korištenje u komercijalne svrhe još 2007, osim ako su za određenu namirnicu provedena istraživanja i dokazane zdravstvene tvrdnje koje propisuju mjerodavna tijela. ‘Ipak, hrana koju znanstveni izvori propagiraju kao namirnice s posebno blagotvornim svojstvima obično doista sadrži vrlo visoke koncentracije tvari s blagotvornim učincima na zdravlje’, kaže za tportal doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender.
Doprinose li egzotične namirnice zdravlju?
Većina tih namirnica je dobar ulog u zdravlje. Na primjer, acai i acerola, kao i aronija, izvrsni su izvori antioksidanta i vitamina C. Ulja i sjemenke konoplje i lana sadrže visok udio omega-3 masnih kiselina i drugih zaštitnih tvari. Kurkuma je u znanstvenim istraživanjima pokazala da posjeduje snažno antioksidativno, protuupalno, antivirusno, antibakterijsko, antimikotično i antikancerogeno djelovanje, napominje doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender.
Čak stotinu namirnica izdvojeno je i proglašeno superhranom zbog posebno visokog udjela određenih vitamina, minerala i fitonutrijenata, napominje doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender. Kao superhrana često se ističu najrazličitije namirnice poput bobičastog supervoća: acai, goji, aronija, pasji trn, brusnica te chia sjemenke, kurkuma, maca, kao i ulja lana, kokosa i konoplje, ali i nama svakidašnje namirnice – kupina, malina, crni ribiz, brokula, prokulica, losos i tamna čokolada.
I dok neke supernamirnice možemo kupiti na tržnicama, neke možemo uzgojiti sami, a neke nam pak dolaze zapakirane ili prerađene iz daleka. Primjerice vrlo su popularni dodaci superhrane u prahu kao nadopuna uobičajenoj prehrani, a obično su nam dostupni u prahu acai bobice, guarana, maca, zrna kakaovca, spirulina i reishi te razne druge namirnice i prirodni dodaci prehrani za koje donedavno nismo ni znali. U superhranu spadaju i mladi ječam i pšenica koje možemo uzgojiti ili kupiti sušene u prahu ili pak klice koje su nam također dostupne gotove ili ih možemo uzgojiti u klijalištu.
Posljednjih godina nesumnjivo raste popularnost egzotičnih supernamirnica, stoga mnogi nerijetko posežu dublje u novčanik i kupuju goji bobice, chia sjemenke i aroniju. Pitanje koje se nesumnjivo pritom javlja glasi bacamo li novac kupnjom tih sada vrlo popularnih namirnica, jesu li one nužne za prehranu ili se pak možemo zdravo hraniti konzumirajući uobičajene namirnice?
‘Dakako da se možemo hraniti zdravo bez posezanja za popularnim namirnicama iz udaljenih krajeva. I u našim krajevima ima pregršt korisnih namirnica poput šumskog voća, samoniklog bilja, raznovrsnog voća, povrća, mahunarki i domaćih orašastih plodova koje treba konzumirati što češće’, kaže doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender.
Što se smatra zdravom prehranom?
Najvažnije je da prehrana bude raznolika, umjerena i redovita. Svakodnevni meni treba sadržati obilje voća, povrća i cjelovitih žitarica, a treba ga upotpuniti i vrijednim proteinima iz ribe, mesa, mliječnih proizvoda i mahunarki. Također valja birati ulja s visokim udjelom jednostruko nezasićenih masnih kiselina poput maslinovog i repičinog te druge vrijedne izvore masti poput orašastih plodova i sjemenki. Unos slatkiša i šećera treba značajno ograničiti.
Bez obzira na brojne prednosti, neke zdrave namirnice mogu skrivati negativne posljedice pa svakako valja biti oprezan. Potencijalno štetno djelovanje određenih namirnica obično se manifestira ako se te namirnice konzumiraju u prekomjernim količinama. Najbolji su primjeri sirovi krumpir, koštice marelica te neke vrste školjaka koji posjeduju toksične supstance.
‘Neke namirnice cijenjene su zbog visokog udjela biološki aktivnih spojeva, a istodobno mogu biti nezgodne jer ulaze u interakcije s lijekovima’, napominje doc.dr.sc. Vranešić Bender. Primjerice odnedavno je poznato da goji ulazi u interakcije s antikoagulansima (lijekovi protiv grušanja krvi) i zato se mora ograničiti unos tih bobica kod pacijenata na terapiji antikoagulansima. Također, jedan opis slučaja zabilježio je interakciju aronije i kemoterapije.
U novije vrijeme objavljeno je nekoliko radova koji ukazuju i na alergeni potencijal goji bobica. Stoga osobe sklone alergijama na hranu trebaju biti na oprezu prilikom konzumacije ovih bobica jer je moguća križna reakcija s drugim namirnicama koja izaziva tipične simptome alergije.
S obzirom na sve prednosti i moguće nedostatke superhrane, treba napomenuti sa supernamirnice treba što bolje upoznati da biste mogli prepoznati potencijalne opasnosti u vidu preosjetljivosti i interakcije s lijekovima, a kako napominje doc.dr.sc. Vranešić Bender, neupitno je da je u ovom slučaju korist veća od rizika za većinu zdravih odraslih osoba.