Niko ne može da odoli mirisu pečenog kestena koji se širi ulicama još od 16. vijeka. Riječ je o dragocjenom voću kojeg dvostruki omotač štiti od propadanja. Jedina mu je mana visoka energetska vrijednost, ali je zato odličan za djecu, sportiste, starije i sve izložene većem fizičkom naporu.
Od ostalih orašastih plodova razlikuje se nižim nivoom masti, i jedini sadrži vitamin C. Za razliku od plodova oraha, lijeske i bukve, kojima je glavni sastojak masno ulje, glavni sastavni dio kestena je škrob, kog u sirovom sjemenu ima oko 44 posto. Zbog visokog sadržaja škroba, od kestena se može dobiti brašno koje se, samo ili pomiješano sa brašnom žitarica, koristi za pravljenje hljeba i peciva. Brašno od kestena, zbog svoje lake varljivosti, pogodno je u ishrani starijih i djece.
Kesten takođe sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamin A i C. Od minerala, bogat je kalijumom i fosforom, a sadrži i kalcijum, magnezijum, sumpor, klor, željezo, bakar, mangan. Budući da je bogat kalijumom, a siromašan natrijumom, preporučuje se u dijeti bolesnika s bubrežnim i krvnim oboljenjima. Bolji je kuhani.
Pečeni kesten ima veću energetsku vrijednost, veću količinu bjelančevina, masti, vitamina i dvostruko veću količinu ugljenih hidrata. Isto tako, sadrži vitamin E i fitokemikalije koji nisu zastupljeni u kuhanom kestenu, dok kuhani kesten sadrži veću količinu mineralnih sastojaka.
Za razliku od pitomog, divlji kesten nije jestiv zbog izrazito gorkog okusa, ali je zato poznato njegovo ljekovito djelovanje. Flavonidi, kumarini, saponozidi koriste se u proizvodnji farmaceutskih preparata – prvenstveno za liječenje venoznih oboljenja, kao što su proširene vene, hemoroidi, tromboflebitis.
