Puno možemo naučiti o osobi ako s njom provedemo neko vrijeme u kuhinji. Neki ljudi samo će ubaciti mrkvu u sokovnik (bez prethodnog pranja) dok će drugi detaljno oprati čak i naranče. Koji način je ispravan?
Kao i kod većine drugih stvari, kod pranja voća i povrća najbolja je zlatna sredina. Često se pogrešno misli da je poanta pranja namirnica rješavanje nataloženih pesticida, primjerice onog sjajnog sloja na jabukama ili bijelih točkica na narančama.
No zapravo je količina pesticida koja se nalazi na poljoprivrednim proizvodima uglavnom unutar dozvoljenih granica (iako to može ovisiti o samoj namirnici i činjenici da li je uvezena iz neke daleke zemlje). Veći problem predstavljaju patogeni mikroorganizmi – to mogu biti bakterije, virusi ili paraziti, piše Fini recepti.
Što se događa kada pojedemo zaraženo voće i povrće?
Mikroorganizmi koji se nalaze na vašoj svježoj hrani mogu izazvati mnogo stvari, od lagane boli u trbuhu do ekstremnih pa čak i smrtnih slučajeva! Jeste li čuli za salmonelu, E. coli, listeriju ili hepatitis A? To su samo neke od mogućih posljedica, a od nekih doista možete postati ozbiljno bolesni. Pranje prije konzumiranja i pripreme poljoprivrednih namirnica jednostavna je praksa kojom možete smanjiti rizike od svih ovih oboljenja.
Kako učinkovito oprati voće i povrće?
Poljoprivredne proizvode najbolje je oprati prije same upotrebe (ne onda kada ih donesemo iz trgovine) za što nam je dovoljan mlaz hladne vode. Voće i povrće s mekanom kožom možete lagano trljati, a ono s tvrđom kožom možete lagano izribati (u posljednje vrijeme na tržištu se pojavljuju i posebne četkice za čišćenje voća i povrća).
Treba napomenuti i da voće s nejestivom korom (naranče, banane, avokado, dinje) također treba oprati, međutim nije ih potrebno ribati ili nešto slično. Razlog za to (iako se na prvi pogled čini nepotrebno) leži u činjenici da bakterije i ostale mikroskopske prijetnje mogu prijeći s vanjske strane kore na dio voća koji zapravo jedemo.
 dok će drugi detaljno oprati čak i naranče?){kind=link}