Opis biljke: komorač je dvogodišnja biljka šuplje i razgranate stabljike visine do 2 metra. Listovi su plavkasto-zeleni, višestruko perasto razdijeljeni a listići igličasti i tanki kao konac. Plodovi su duguljasti, rebrasti i malo spljošteni. Plod ima dvije sjemenke. Raste divlje i poludivlje svuda oko Sredozemnog mora. Morač ima mesnat korijen. Stabljika je valjkasta, razgranata. Listovi su igličasto končasto dijeljeni kao u mirodije. Uopšte, morač liči na mirodiju, ali je krupniji, razgranatiji, snažniji i veći. Cvasti su udružene u guste i velike štitove na vrhu stabla i ogranaka. Cvjetovi su žuti. Biljka je jakog i prijatnog mirisa, što se bolje osjeti kad se među prstima rastrlja. Ukusa je slatkog i vrlo aromatičnog. Zato morač mjestimično kod nas nazivaju »slatka mirodija«. Lošije vrste poznaju se po ljutom i gorkom ukusu i manje prijatnom mirisu, njih treba odbaciti.
Stanište: domovina komorača je južna Evropa te se i u nas uspješno uzgaja. Zahtjeva duboko izorano zemljište. Nalazi se i u divljem stanju jer ga rasprostranjuju ptice.
Ljekoviti dio biljke: za lijek se sabire korijen, cijela biljka u ljeto, a sjeme kad dozre.
Ljekovito djelovanje: komorač se koristi u liječenju kašlja, bolova u prsima, grčeva, vjetrova, loše probave, prehlade, a osobito se preporučuje za liječenje gripe. Koristan je za liječenje bolesti bubrega, želuca i crijeva. Za liječenje organa za varenje i disanje, za jačanje apetita. Svojim veoma prijatnim mirisom i slatkim ukusom morač, prije svega, služi za popravljanje neprijatnog mirisa i ukusa lijekova koji se nerado uzimaju. Gotovo svi čajevi i slični lijekovi koji se upotrebljavaju protiv nadimanja i drugih tegoba, nastalih od nagomilanih gasova u organima za varenje, sadrže kao glavni i obavezni sastojak morač. Isto tako, i lijekovi koji treba da olakšaju iskašljavanje, uvijek sadrže manje ili više morača. Morač ima i važnu profilaktičnu moć.
Mastika ili rakija anasonlija (u Grčkoj »uzo«) pravi se od slatkog morača koji se u Makedoniji naziva anason. Dodaje se i malo smole mastiksa, tako da rakija dobije svojstven miris i ukus.
Kad se ova rakija stavi u vodu, voda pobijeli kao mlijeko i razvija se svojstven miris.
Za čaj kafenu kašiku usitnjene biljke preliti sa 200 ml ključale vode. Ostaviti da ključa 5 min. Sud poklopiti i ostaviti da stoji 10-15 min. Čaj procijediti i piti 2-3 šolje čaja dnevno poslije jela.
