Toplo vrijeme donosi određene probleme, a najvažnije među njima je pitanje šta i koliko treba piti kada je vruće? Ljudsko tijelo neprekidno emituje toplotu i kad njegova temperatura pređe određeni prag, uključuju se mehanizmi koji nas štite od pregrijavanja i zato počinjemo da se znojimo.
Tečnost koju luče znojne žlijezde sastoji se uglavnom od vode, izvjesne količine organskih jedinjenja i mineralnih soli. Stoga, ako čovjek dugo boravi na suncu, treba da pije što više tečnosti da bi nadoknadio manjak u organizmu. Većina nas pije svega jednu trećinu neophodne količine vode. Minimum koji je potreban za održavanje normalne vodene ravnoteže u tijelu iznosi litar i po pri prosječnoj temperaturi vazduha od 21 stepen, 1,9 litara pri temperaturi od 26 stepeni i tri litra ukoliko je temperatura dostigla 32 Celzijusova stepena. U tu količinu ulaze voda, sokovi, supe, kao i „skrivena“ tečnost iz voća i povrća.
Voda u organizam ne dospijeva samo spolja, već se obrazuje u organizmu i prilikom prerade hrane. Primjera radi, 100 grama masti prilikom oksidacije daje 107 mililitara vode, a 100 grama ugljenih hidrata ili bjelančevina 35, odnosno 41 mililitar. Količina vode neophodne organizmu zavisi od uzrasta, stanja zdravlja, načina ishrane, težine posla koji obavljamo i temepature vazduha. Recimo, ukoliko čovjek radi u vreloj fabričkoj hali, znojem može da izgubi i do četiri litra tečnosti svakog sata, tako da taj gubitak mora redovno da se nadoknađuje. Čak i ako se ne bavi teškim fizičkim radom, čovjek troši dosta vode: kroz mokraću se gubi oko 1,5 litara, kroz kožu isparava oko litar, a disanjem se gubi oko 300 mililitara. Sve zajedno, čovjek u prosjeku izgubi oko tri litra tečnosti.
Ipak, ako ne osjećate potrebu za vodom, ne treba je silom piti: višak tečnosti povećava opterećenje za sve organe, posebno bubrege i srce. Osim toga, što više pijete, to se više znojite, a samim tim osjećate pojačanu potrebu za tečnošću – tako nastaje začarani krug. Soli koje se gube zajedno sa znojem narušavaju normalnu ravnotežu mikroelemenata u organizmu, što može da izazove slabost, vrtoglavicu i ubrzan rad srca. Ograničenu količinu vode treba da unose trudnice, osobe koje pate od hipertenzije, srčane insuficijencije i bubrežni bolesnici.
Šta ljekari preporučuju
Pretjerano ohlađeni napici neće nadoknaditi manjak vlage. Oni se duže zadržavaju u želucu, a mineralnim solima koje takvi napici sadrže treba mnogo vremena da dospiju u ćelije. Povrh toga, hladni napici uslovljavaju pojačan rad znojnih žlijezda. Najbolje je piti tečnost sobne temperature.
Topao zeleni čaj bez šećera najbolje može da utoli žeđ. Možete ga zamijeniti čajem od nane, negaziranom mineralnom vodom, crnim čajem, kvasom, domaćim kompotima od sušenog voća ili prirodnim voćnim sokovima (od jabuke, narandže ili grejpfruta).
Sok od limuna razrijeđen vodom u srazmjeru 1:10 obnavlja elektrolitičku ravnotežu u organizmu i sprječava pretjerano znojenje. Možete ga piti umjesto mineralne vode po dva i po litra dnevno i on će, zahvaljujući vitaminu C, ublažiti posljedice vrućine kao što su umor, glavobolja i obamrlost.
Šta ne treba da pijete
Slatka gazirana pića po vrućini ne treba piti. Ona ne mogu da utole žeđ zato što sadrže šećer. A to znači da ćete, popivši litar-dva takvih napitaka, unijeti gomilu nepotrebnih kalorija, koje će se kasnije pretvoriti u suvišno salce.
Ne treba pretjerivati ni s pićima koja sadrže kofein – on isto kao i alkohol ubrzava dehidrataciju. Jedino što možete sebi da priuštite jeste suho bijelo ili crno vino razblaženo vodom u srazmjeru 1:3, s kockicom leda. I najzad, ukoliko ne možete da živite bez piva, poželjno je piti samo svijetlo i ne jače od 4,5 gradi. Imajte na umu da ćete imati povećanu potrebu za mokrenjem. Ukoliko iz bilo kog razloga morate da ograničite unos vode, recimo zbog neke kronične bolesti, dobro je da imate kraj sebe sprej s običnom vodom da biste s vremena na vrijeme isprali usta, poprskali podlaktice i prijevoje na rukama, dio iza koljena i sljepoočnice.
