Lubenica – liječi astmu

Pošto sadrži mnogo vode, i to one koja odlazi u sve ćelije i tkiva, lubenica ljeti izvanredno hladi, a pošto je i slatka, može da posluži i kao poslastica. U vrelim ljetnim danima nema boljeg i ukusnijeg načina za nadoknadu vode izgubljene znojenjem od – lubenice.

Naime, ova voćka (u stvari, povrće iz roda krastavaca i tikava) sadrži i do 95 posto vode, pa i trenutno gasi žeđ, ali njen sok odlazi i u sve ćelije i tkiva, pa ih rashlađuje, a, zahvaljujući šećeru (osam grama na 100 grama, što daje 36 kcal, odnosno 153 kJ) – i hrani. Još ako je dobro rashlađena – zaista smanjuje potrebu za vodom. Zanimljivo je da lubenica vodu ne ispušta odmah, jer organizam prvo mora da svari njenu tkivnu rešetku (od celuloze), što može potrajati, a to je i prednost u odnosu na čašu bilo kojeg rashlađenog napitka, jer tijelo postepeno dobija tečnost. Osim vode i šećera, u lubenici ima i vitamina A (30 mikrograma), vitamina C (šest miligrama), vitamina grupe B, kao i 200 mikrograma beta-karotina, 5 mikrograma folata, 158 miligrama kalijuma, 10 miligrama kalcijuma, po 11 miligrama fosfora i magnezijuma, 0,8 miligrama željeza (odnosno, kao u spanaću), 0,12 miligrama bakra i 0,3 miligrama cinka, jedan mikrogram joda i 11 mikrograma fluora (dobar za zdravlje zuba i usne šupljine), a, kao i sve crveno voće (mada može biti i žuta), sadrži i antioksidans likopen. Osvježavajuća svojstva potiču od jabučne i limunske kiseline…

Lubenica, zbog svega nabrojanog, povoljno utiče na organe za varenje, jetru, srce i krvotok, a posebno bubrege, jer ih tjera da “rade”, čime se izlučuju i otrovi iz tijela i sprječavaju urinarne infekcije. Kao i sve crveno voće, i lubenica štiti od pojedinih vrsta raka. Ovo voće/povrće vodi porijeklo sa sjevera Afrike, odakle su ih Mauri u 13. vijeku prenijeli u Europu, a još u 10. vijeku stigle su do Kine. Crni robovi prenijeli su je i u Ameriku, pa danas raste po cijelom svijetu. U nekim zemljama Azije i Afrike koristi se i prženo sjeme lubenice, od čijeg se brašna pravi hljeb karakteristične arome.

Kako odabrati zrelu lubenicu?
Poznavaoci kažu da, najprije, treba uzeti onu sa što tamnijom korom, a kad se tvrda lubenica prinese uhu i stisne, trebalo bi da se čuje pucketanje, koje svjedoči o njenoj zrelosti. A kako je što bolje i brže rashladiti? Najbolje je isijeći je na kriške i uviti svaku u alu-foliju pa staviti u frižider, a ako se baš žuri – može nakratko i u zamrzivač. Efikasan način je uviti lubenicu u mokru krpu i ostaviti je na suncu…. mada čudno zvuči …ohladi se.

Recept za astmu:
Uzme se jedna lubenica i odreže joj se vrh kao poklopac, zatim se izdubi srce lubenice ali da se ne probije donji dio.
U nastalu prazninu ulije se meda koliko stane do vrha, zatim se poklopi poklopcem koji smo ostavili.
Potom se cijela takva lubenica zakopa u zemlju i ostavi da stoji u zemlji 5 dana.
Kada se lubenica izvadi iz zemlje, pije se nastao sok od lubenice i meda, po jedna čaša dnevno, dok traje.
Ovaj napitak se kod djece pokazao kao veoma uspješan.