Otežano disanje (dispneja) izraz je kojim se označava pomanjkanje zraka, neugodnost u prsima, “glad za zrakom”, želja da se pojačano diše, praćeno je pojačanim naporom i naprezanjem mišića za disanje.
Otežano disanje uvijek je svjesno, svoje tegobe bolesnik opisuje kao “osjećaj da će se ugušiti”. Takvo disanje nije uvijek znak težega oboljenja; može se javiti i u potpuno zdravih osoba nakon jačega duševnog uzbuđenja, poslije pretjeranoga fizičkog napora, zbog promjena u atmosferi, u debelih osoba, trudnica.
Otežano disanje ipak je samo jedan od mnogih važnih znakova bolesti pluća, srca, krvnih žila i dišnih putova.
Otežano disanje
Bolesti pluća i dišnih putova najčešći su uzrok otežanoga disanja: upala pluća (pneumonija), koja zahvaća veću plućnu površinu, redovito je praćena otežanim disanjem, plućni mjehurići (alveole) ispunjeni su upalnom tekućinom, a taj dio pluća u velikoj je mjeri onesposobljen za disanje. Da bi se nadoknadio manjak dišne površine, disanje postaje brže, u težim slučajevima i do 40 udisaja u minuti, mala djeca dišu još brže.
Upala dišnih putova (bronhitis), a naročito upala najsitnijih dišnih cjevčica, tzv. bronhiola (bronhiolitis), može uzrokovati vrlo jake smetnje disanja, jak osjećaj gušenja i smetnje u opskrbi krvi kisikom. Plućna tuberkuloza javlja se uglavnom samo povremeno otežanim disanjem, najčešće prilikom pojačanoga tjelesnog napora.
Teškoće disanja ne ovise uvijek o veličini tuberkuloznoga procesa. Kod milijarne tuberkuloze otežano je disanje izraženije i javlja se za vrijeme mirovanja. Mjestimična proširenja dišnih putova (bronhiektazije) posljedica su bolesti pluća i bronha. Rijetko su kada prirođena pojava.
Bolest prati grčevit kašalj, najčešće ujutro. U određenom položaju tijela takvi bolesnici iskašljavaju goleme količine gnojnoga ispljuvka i često obole od upale pluća. Kronični emfizem pluća dugotrajna je bolest kod koje je velik dio plućnoga tkiva (alveola) razoren. Pregrade između pojedinih mjehurića pucaju i mjehurići se spajaju tvoreći veće šupljine ispunjene zrakom.
Dišna površina je smanjena, a povećava se količina zraka koja stalno ostaje u plućima. Prsni koš postaje širok, bačvast. Disanje je otežano, naročito izdisaj koji je jako produžen. Emfizem je gotovo redovna pojava u starosti, ali ga uzrokuju i kronični bronhitis, bronhiolitis, tj. upala i začepljenje najsitnijih dišnih cjevčica, zatim bronhalna astma. Kod nekih zanimanja redovito se javlja znatno ranije, npr. u puhača stakla, trubača i sl.
Upala porebrice dovodi ne samo do otežanoga disanja nego i do vrlo bolnoga. Bolove naročito izaziva kašalj.
Iznenadni napadi otežanoga disanja javljaju se kod bronhijalne astme, zbog ulaza stranoga tijela u dišne organe, upale grkljana, pritisaka na dišne putove, nagloga odljepljenja poplućnice od porebrice.
Otežano disanje može biti i jedan od prvih znakova srčane bolesti. Oslabljeno srce ne može zadovoljiti potrebe organizma krvlju najprije zbog povećanoga tjelesnog napora; zbog toga se pojačano disanje u početku javlja samo prilikom fizičkog opterećenja.
Otežano disanje i nedostatak zraka
Oprez! 5 bolesti koje se skrivaju iza kašlja
S vremenom dolazi do nakupljanja krvi u plućima, sluznica dišnih putova nabrekne, sluz se pojačano stvara te nastaje kašalj. Iznenadna srčana slabost može uzrokovati gušenje zbog nakupljanja većih količina krvi u plućnim krvnim žilama i tekućine u plućnim mjehurićima. Nastaje pravi napad gušenja, bolesno stanje koje se naziva srčana astma, ili još teže stanje – plućni edem. Neki oblici slabokrvnosti (anemije) također mogu uzrokovati otežano disanje, naročito prilikom napora.
Otežano disanje javlja se i kod onih bolesti koje zahvaćaju mišiće i živce odgovorne za disanje, zatim zbog povreda mozga i kičmene moždine. Nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini i veliki tumori u trbuhu otežavaju disanje pritiskom na ošit, na mišić koji dijeli trbušnu šupljinu od prsne.
Kašalj kod djece: Prirodni lijekovi samo za djecu!
Zbog otežanog disanja valja se javiti ljekaru. Tek postavljanjem dijagnoze bolesti može se započeti liječenjem. Bolesnik se prevozi u bolnicu u sjedećem ili polusjedećem položaju. Bolesnici koji u dišnim putovima imaju strano tijelo prevoze se u horizontalnom položaju. Otežano disanje s naprezanjem mišića može se vidjeti i kod bolesnika koji su u besvjesnom stanju: uzrok može biti povreda glave, otrovanje, koma kod šećerne bolesti, koma zbog zatajivanja rada bubrega. Valja paziti da se ne uguše vlastitim jezikom ili nekim sadržajem usne šupljine.
Čaj za lakše disanje
Biljni pripravci mogu pomoći i olakšati probleme otežanog disanja, jer imaju utjecaj na ozdravljenje pluća ili poboljšati njihovo stanje.
Da biste lakše disali napravite čaj od mente, origana ili đumbira. Čaj od korijena đumbira sa limunom olakšava disanje i pospješuje eliminaciju toksina iz pluća.
 izraz je kojim se označava pomanjkanje zraka, neugodnost u prsima, "glad za zrakom", želja da se pojačano diše,){kind=link}