Za oko 15 posto ljudi u svijetu, koji pate od sezonskih alergija proljeće i nije tako lijepo godišnje doba. Najčešće se radi o onima između 25 i 40 godine, a žene su se pokazale osjetljivijim od muškaraca.
Sa sunčanim i toplijim danima u vazduhu se pojavljuje polenska prašina, jedan od najjačih alergena koji ih muči. Prenosu polena pomaže vjetar, insekti, dlaka životinja i druga “prijevozna” sredstva, a zrnca polena savršeno su prilagođena za duga, daleka pa i visinska putovanja.
Krivci za neprijatne i uporne kijavice, suzenje očiju, ali i gušenje su drveće (oko 10 posto), trave (30 posto), a pogotovo korov ambrozija u čak 60 posto slučajeva polenskih alergija. Sklonost alergijama je nasljedna. Ako jedan roditelj pati od alergije šanse da će je imati i dijete su 25 posto. Ako oba roditelja pate od alergije, mogućnost da će je dijete imati čak je 75 do 80 posto. Iako najčešće počinju u djetinjstvu, mogu se pojaviti u svakom životnom dobu.
Sklonost alergijama je nasljedna
Alergije nastaju kada tijelo reaguje na neki nadražaj, alergen – Naš organizam ima izuzetno složen i precizan obrambeni sistem za uklanjanje štetnih stranih materija, kao što su bakterije i virusi ili neki drugi spoljni napadač. Kada neko strano tijelo uđe u naš organizam, obrambeni sistem počinje da proizvodi antitijela za borbu protiv njega.
Alergeni potiču složenu lančanu reakciju pri kojoj tijelo vrijedno radi kako bi ih izbacilo. Zato curi nos, suze oči, javlja se kašalj. Ali, pravi početak priče za polensku alergiju nastao je mnogo ranije. Prvi put kada je osoba udahnula polen, u sluznici je probuđen obrambeni sistem da ga prouči. Ako ovaj sistem odluči da se radi o opasnom napadaču, proizvešće manju količinu antitijela. Svaki sljedeći put kad se udahne polen obrambeni sistem će proizvoditi sve više antitijela. Kao posljedica toga nastaju simptomi alergije. Sve je više ljudi koji pate od alergija.
To se pripisuje sveopštoj zagađenosti životne sredine, klimatskim promjenama i savremenom načinu života. Neke od alergena čovjek može eliminisati, ali kod polenskih alergija ovo je vrlo teško, jer u proljeće polenovog praha ima na sve strane. Inače, na prve znake reakcije organizma na neki od alergena, valja se obratiti ljekaru za pomoć.
Zlatni standard u određivanju da li je neko alergičan su kožni testovi. Oni se upotrebljavaju da bi se odredilo da li pacijent u koži ima antitijela koja reaguju na određeni alergen. Nažalost, alergije se ne mogu potpuno izliječiti, ali danas ima veoma efikasnih lijekova koji ublažavaju simptome bolesti.
Najbolji lijek je ojacati imuni sistem.