Salate su jedne od najstarijih povrtlarskih kultura – uzgajale su se još prije šest i pol tisuća godina – i među najomiljenijim su namirnicama na svijetu. Od njihovih se hrskavih listova mogu pripremiti različiti mali obroci i predjela te prilozi mnogim jelima, posebno mesu i ribama. Salate sadrže mnoge hranjive tvari, posebno vitamine i minerale, izuzetno su zdrave i okrepljujuće, pa ne iznenađuje činjenica da su i ljekovite!
Vrtna salata
Najčešće ćemo na tanjuru naći ono što nazivamo jednostavno vrtnom salatom (Lactuca sativa). Vrtna salata najpoznatija je vrsta roda Lactuca koji broji preko sto vrsta raznih salata ali sve imaju nešto zajedničko: mliječni sok blago narkotičkog djelovanja, koji je najaktivniji dio biljke. Vrtna salata sadrži 95% vode, dok su ostalo vitamini i minerali. Od minerala salata sadrži najviše kalija, kalcija i natrija. Kalij je koristan za živce, bubrege i srce, te jača imunološki sustav.
Kalcij je izvrstan za kosti, mišiće, živce i zgrušavanje krvi te kao protuupalni element. Natrij regulira vodu u organizmu, čiji poremećaj često vodi do poremećaja krvnog tlaka i stvaranja solne kiseline u želucu. Osim minerala sadrži i brojne vitamine: najviše vitamina C, vitamin E koji je snažan prirodni antioksidant i štiti stanice tijela od oštećenja i kancerogenih učinaka, vitamine A i B2 koji su korisni za oči, kožu, sluznicu i spolne žlijezde, a nazivaju se i ’vitaminima ljepote’. Uz to sadrži folnu kiselinu, vitamine B1 i B6, fosfor, željezo, magnezij, bakar, mangan i cink, elemente koji su neophodni za dobro funkcioniranje mišićnog tonusa i zdravlja kože. Razne vrste zelenih salata crvenih listova bogate su i beta karotenom ali i malim količinama gorkih tvari koje osim klasičnoga dobrog djelovanja na probavu utječu i na rad jetre te na izlučivanje žuči. 100 grama salate sadrži samo 23 kalorije pa je možete uživati u velikim količinama.
Usporava starenje
Sveobuhvatno umirujuće djelovanje salate ide toliko daleko da lagano smanjuje libido ali i potiče proizvodnju serotonina kod depresivnih osoba, te usporava starenje. Kad je netko u grču, astmi, hripavcu, kroničnoj tjeskobi ili histeriji, stavite pred njega veliku zdjelu salate svaki dan i malo po malo ta ‘obična’ biljka učinit će neobične stvari. Također, ako ste pod stresom, nervozni, iscrpljeni, neispavani ili pretili, probajte pojesti 1-1,5 kg zelene salate na dan – iznenadit ćete se kako će vas opustiti i pri tom dotjerati vašu liniju!
Mliječni sok iz salate sadrži najvrjedniji sastojak salate tzv. laktukarij. Najviše ga ima u korijenu, lisnim rebrima, mladim stabljikama i srčiki salate, dakle u onim svjetlijim ili bijelim dijelovima. Taj neškodljivi sastojak djeluje kao blagi opijum i upravo je on zaslužan za to što se znanstveno dokazano zna da je salata i ljekovita biljka koja ublažuje bol, smiruje živce i djeluje uspavljujuće. Još su stari Rimljani koristili laktukarij kao losion protiv opeklina sunca, a listove salate stavljali su na gnojne rane. I grčki povjesničar Herodot (oko 400. pr. K.) nazvan ’Ocem povijesti’, spominjao je laktukarij kao lijek. Stari Grci, pak, radije su je koristili kao blago uspavljujuće sredstvo i to sirovu, iako se kasnije proširila njena uporaba u kuhanoj, pirjanoj i pečenoj verziji.