Redovni obroci, više voća, povrća, integralnih žitarica, vode, kao i manji unos alkohola i prestanak pušenja smanjuju rizik od bolesti srca. Bolesti srca i krvnih sudova su među vodećim uzrocima smrtnosti, a gojaznost, povišeni kolesterol, pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti, povišeni krvnih pritisak i stres najčešći su rizični faktori za ove bolesti. Na njih možemo da utičemo i sami, ali, nažalost, većina ljudi ili ne poduzima ništa ili mijenja navike tek kad ih bolest upozori. – Pušenje značajno povećava rizik nastanka i progresije kardiovaskularnih bolesti. Samo prestankom pušenja rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti povezanih s pušenjem smanjuje se za 50 posto.
Za početak promijenite prehrambene navike. Za zdravo srce važno je da jedete redovno i pri tom rasporedite dnevnu količinu hrane na najmanje pet manjih obroka. Takođe, povećajte unos voća i povrća, ne ograničavajući se na nekoliko vrsta na koje ste navikli. Loše masnoće zamijenite maslinovim uljem i onim biljnog porijekla (orašasti plodovi, sjemenke).
Jedite što više integralnih žitarica i mahunarki, kao i raznovrsne bjelančevine. Smanjite svinjetinu i govedinu, a jedite više ribe, morskih plodova i peradi bez kožice. Ne izbacujte mliječne proizvode, nego birajte one s manje masnoća. Povećajte unos vlakana (odličan izvor su zobena kaša, voće i povrće), a što manje koristite sol.
Provjerite da li pijete dovoljno vode: odraslom čovjeku pri umjerenim aktivnostima potrebno je oko osam čaša vode dnevno, a u periodu jačeg znojenja i više. Ne zaboravite da kava dehidrira. Takođe, prestanite da pušite i smanjite unos alkohola.
Zatim, uživajte u životu i što češće činite sve što vas uveseljava i ispunjava srećom, zadovoljstvom, ponosom i ostalim tzv. pozitivnim emocijama. Istraživanja su naime pokazala da su najzdraviji ljudi oni koji su zadovoljni svojim životom.
I na kraju, ozbiljno poradite na smanjenju stresa! Stres je zdrava, normalna reakcija na opasnost, pa ga je nemoguće eliminirati. Međutim, mnogo ćete postići i promjenom stavova i prioriteta, procjenom što je u životu zaista važno, kao i usvajanjem tehnika opuštanja.
– Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od kardiovaskularnih bolesti u svetu godišnje umre oko 17 miliona ljudi.
– Oko 60 posto svjetskog stanovništva ne poštuje ni minimum preporuka za očuvanje zdravlja srca, a to su – tridesetominutna svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost, a za djecu barem 60 minuta vježbe.