){kind=link}
Majčino mlijeko je za dojenče kudikamo najbolja i prava hrana, i za njegovo buduće zdravlje od izvanredne važnosti. Nisu statističari uzalud ustanovili da je deset puta veća smrtnost djece koju “zalijevaju”, tj. hrane kašičicom, nego one koja doje.
Posebno su prvi dani ishrane izvanredno važni za dojenče, i vrlo često odlučuju o njegovu životu ili smrti. U životinja smo se također mogli uvjeriti da priroda ne dozvoljava sebi prisiljavanja bez loših posljedica.
Svaki seljak zna kako je teško uzgojiti inače tako krepku ovčicu ako je ne hrani njena majka. Najljepše janje ugine ako ga hranimo kravljim mlijekom, ali isto tako i majčinim mlijekom s kojega je obrano vrhnje.
Majčino mlijeko
Mlijeko vlastite majke je za svako stvorenje ono najbolje što treba za svoj razvoj. Za tele kravlje, za janje ovčje, a za čovjeka majčino mlijeko, jer je samo ono tako sastavljeno da omogućava ispravan fiziološki i biološki razvoj čovječjega tijela, osobito kostura, živaca i drugih organa.
Prvo mlijeko (kolostrum) sadrži korisne enzime, soli, poznate i nepoznate vitamine i drugo što ne možemo naći ni približno u istom obliku ni u kojoj drugoj hrani. U majčinom mlijeku su imune tvari i aleksini, koji štite organizam dojenčeta od bolesti, zbog toga je dojenče, osobito prvih dana poslije rođenja, otporno protiv određenih zaraznih bolesti.
Protiv slabog argumenta da bi, tobože, zbog dojenja trpjelo majčino zdravlje i ljepota, možemo navesti upravo suprotne dokaze. Zdrava majka koja doji ima od dojenja korist jer pod normalnim uvjetima, u to vrijeme, žlijezde s unutrašnjim lučenjem djeluju bolje i jače.
>>Prednosti čaja od komorača za bebe i majke
Iskorištavanje hrane je izvrsno, tijelo je zasićeno vitaminima jer praktički iskorištava sve vitamine koje dobiva hranom. Regeneracija trbušnih organa je bolja u majki koje doje, nego u onih koje su se dojenja odrekle. Kasnija duševna privrženost djeteta i sklad među majkom i djetetom mnogo su vjerojatniji ako majka dijete doji. Tako i majka i dijete imaju korist od dojenja.
Dojenje je nešto prirodno kao i sve drugo što je uredila priroda. Za normalan razvoj i za kasniju otpornost protiv dječjih bolesti dojenje je od velike važnosti. Zbog toga dojenčad lako i bez posljedica prebole dječje bolesti, mnogo lakše nego ona djeci koju hrane drugom hranom.
Često su mlade majke nervozne i nesretne ako se mlijeko ne pokaže odmah prvog dana poslije poroda. To uopće ne bi bilo prirodno jer novorođenče mora dobiti prvu hranu tek nakon 24 sata.
U početku dojke izlučuju samo hranljivi kolostrum dok se mlijeko počne izlučivati tek trećeg, a ponekad četvrtog do šestog dana poslije poroda. Zato, mlade majke, ne očajavajte ako već prvoga dana nije sve onako kao što ste to pogrešno zamišljale!
Ako zaista nemate dosta mlijeka, pomažu preparati koprive (Urtica dioica), ili preparati kalcija kombinirani s koprivom (Urticalcin). Biljni preparat Lactabono također podstiče bolje i obilnije izlučivanje mlijeka.
Sastav majčinog mlijeka
Tokom prvog mjeseca laktacije sastav majčinog mlijeka mijenja se kroz tri faze: kolostrum, prijelazno i zrelo mlijeko. Zrelo mlijeko koje se izlučuje nakon 16 dana laktacije prosječno sadrži 3,4-4,5 % masti. Masti majčinog mlijeka su glavni izvor energije, čineći oko 40-55 % djetetovog ukupnog energetskog unosa, osiguravaju dječjem organizmu opskrbu vitaminima topljivim u mastima i esencijalnim masnim kiselinama.
Majčino mlijeko sadrži esencijalne masne kiseline – linolnu (C18:2n-6) i alfalinolensku (C18:3n-3), kao i njihove višestruko nezasićene dugolančane metabolite, među kojima su najznačajnije arahidonska (C20:4n-6) i dokozaheksaenska (C22:6n-3) kiselina.
Od posebnog značaja je zastupljenost dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina radi njihovog doprinosa normalnom razvoju oka i mozga dojenčadi. Udio ovih masnih kiselina u mlijeku odraz je majčinog prehrambenog unosa. Prehrana bogata ribom i morskim plodovima pozitivno korelira s koncentracijom višestruko nezasićenih masnih kiselina (posebno dokozaheksaenske) u majčinom mlijeku. Istraživanja su pokazala da suplementacija dokozaheksaenskom kiselinom tokom posljednjeg tromjesečja trudnoće i tijekom razdoblja dojenja značajno povećava njezinu koncentraciju u mlijeku.