Ne pijemo dovoljno vode, pokazuju istraživanja. Mnogi od nas vodu uzimaju samo kada su žedni, što nikako nije dovoljno. Voda je izuzetno važna za zdravlje i igra ključnu ulogu u održavanju normalnog funkcionisanja ljudskog tijela.
Ljekari upozoravaju na to da pijenje vode treba da postane navika, jer je žeđ znak da je dehidratacija organizma već nastupila.
U našem tijelu voda je otapalo, rashlađivač i prevoznik minerala i drugih značajnih elemenata. Sastavni je dio svakog tkiva. Tako ona čini 70 % našeg tijela, 85 % krvi, 80 % mozga, 70 % mišića i 10 % zuba. Nužna je za regulaciju tjelesne temperature, prenosi hranljive sastojke i uklanja otrove i otpade, održava zapreminu krvi i omogućava rad svake ćelije.
Voda i zdravlje
Tvrda ili meka često se mogu čuti dileme da li je voda koju pijemo dobra ili ne. Najčešće se govori o tvrdoj ili mekoj vodi. Tvrde vode sadrže više kalcija i magnezija, što bi značilo da su bolje za zdravlje. Prema jednom britanskom istraživanju, stanovnici u gradovima s mekom vodom imaju deset posto veći rizik od bolesti srca i krvnih sudova nego oni s područja s tvrdom vodom. Ali, dokazano je da na naše zdravlje daleko više utiče način prehrane nego tip vode koju pijemo.
I boja vode govori o njenom kvalitetu. Na bijeloj podlozi voda ne bi smjela imati žućkastu boju. Količinu kamenca u vodi možete provjeriti ako skuhate crni čaj i pustite ga neko vrijeme da se ohladi. Ako se na površini pojavi mastan trag, znak je da voda sadrži više kamenca.
Bez vode možemo živjeti samo nekoliko dana, a pijemo li manje nego što nam je potrebno, u tijelu se stvaraju pretpostavke za upalu žući, kamenac u bubregu, upalu mokračnih puteva.
Svakodnevno treba popiti barem litar i po – dva vode, a pri tjelesnom naporu ili na vrućinama još više – kaže dr Slavica Dobanov. – Gotovo je nemoguće piti suviše vode. Zdravim bubrezima voda treba za rad i ne možemo ih preopteretiti. Ne treba brinuti da će velika količina vode isprati i iz tijela odnjeti hranljive supstance.
>> Koliko vode treba piti po kilaži
Tijelo koristi vodu kako bi izbacilo otpadne tvari i toksine putem mokrenja. Dovoljan unos vode pomaže očistiti bubrege i mokraćni sistem.
Voda djeluje kao mazivo za zglobove, pomažući smanjiti trenje između kostiju i hrskavice. To može pomoći u očuvanju zdravlja zglobova i smanjenju rizika od ozljeda.
Pravilno hidrirano tijelo ima veće šanse da se odbrani od različitih infekcija, jer voda pomaže u održavanju zdravog imunološkog sistema.
>> Voda sa biberom liječi mnoge bolesti i jača imunitet
Koža ne smije biti žedna
Zbog stalne izloženosti suncu, vjetru, hladnoći ili toploti, ćelijama kože najviše prijeti isušivanje. Ljekari upozoravaju na štetnost pretjeranog izlaganja suncu, između ostalog i zbog gubitka vode s kože, koja zbog toga postaje gruba, suha i naborana.
Koža se od dehidratacije štiti zaštitnim hidrolipidnim slojem, koji čine masnoće, voda, bjelančevine i so. S gubitkom vode remeti se odnos i količina ovih sastojaka.
Kožu valja vlažiti iznutra, unosom dovoljno količine vode svakog dana, a najbolje je svakog sata popiti dvije deci vode, soka, čaja, supe ili neke druge tečnosti. Ali, koža se mora vlažiti i spolja, hidratantnim kremama.
Materije koje su topive u vodi apsorbuju se u probavnom traktu ma koliko vode pili, a vlaknasta hrana se s vodom veže na putu iz tijela. Kada je temperatura vazduha veća, povećava se i gubitak tečnosti iz tijela, jer isparavaju veće količine vode koja se nalazi u ćelijama.
Dehidratacija vodi vrtoglavici, umoru, glavobolji, slabosti i gubitku koncentracije. Nedostatak vode, posebno kod onih koji pate od niskog ili povišenog krvnog pritiska, može dovesti do pogoršanja stanja.
