Zimsko čišćenje organizma

Od velike pomoći u zimskom periodu će nam biti neke vrlo jednostavne navike:

1. Uvođenje dana odmora od hrane kada omogućujemo organizmu da energiju, koju bi inače potrošio na varenje, leukocitozu hrane* i detoksikaciju od ostataka nesvarene i neiskorištene hrane, investira u procese regeneracije i čišćenja (redovno spremanje organizma). To poboljšava zaštitni sistem, cirkulaciju krvi i uspostavlja ravnotežu metabolizma organizma. Uz vašeg stručnjaka za zdraviji život donesite odluku da li će to biti dan na voću, sirovom povrću ili jogurtima ili bez njih, ili dan samo na voću i zdravim napicima, ili dan samo na napicima i koliko ga često provoditi. Ako provodite dan samo na voću, to može biti 3-5 voćnih obroka u toku dana, naravno uz uzimanje zdravih napitaka 1,5 i više litara dnevno…

2. Stvoriti naviku dodavanja uz svaki osnovni obrok (osim svježeg voća) 1-2 supene kašike pšeničnih klica i 1-2 supene kašike mljevenih sirovih sjemenki lana, bundeve, sezama. To će se odraziti na redovnije i kvalitetnije pražnjenje i postepeno čišćenje crijeva od stvrdnutih naslaga stare stolice (koje skoro svako, i pored redovnih stolica, u crijevima ima u prosjeku 3-5kg).

3. Uz svaki osnovni obrok dodavati 1 supenu kašiku nerafinisanog, hladno cijeđenog, maslinovog i jednu čajnu kašiku lanenog ulja (ne više od 3 puta dnevno). Na taj način ćemo potaći redovnije pražnjenje žuči, bolju detoksikaciju organizma, značajno ćemo umanjiti mogućnost stvaranja kamena, pijeska i mulja u jetri i žučnoj kesi, poboljšat ćemo proces varenja hrane, pomoći čišćenju krvnih sudova, boljoj cirkulaciji krvi, boljem funkcionisanju zaštitnog sistema i boljem radu srca.

4. Upotreba hrena (hren pripremiti bez soli, sa dodavanjem jabukovog sirćeta i meda po ukusu, držati ga u zatvorenoj tegli i ne bi trebalo da stoji duže od 10 dana). Koristi se uz osnovni obrok, dodavati ga u prohlađeno jelo, a kada se naviknete na njegovu ljutinu, upotrijebiti 3 puta dnevno po 1/3-1/2 čajne kašike na prazan stomak ili uz voće. To će pomoći lakšem rastvaranju viška sluzi iz organizma, oslobađanju od naslaga katrana kod aktivnih i pasivnih pušača, jačanju disajnih organa i smanjenju bronhospazama, uspostavljanju kvalitetne crijevne mikroflore i čišćenju urinarnog trakta.

5. Čišćenje rotkvom i medom. Uzeti dvije crne rotkve, izdubiti sredinu i premazati udubljenje medom. Ostaviti da stoji nekoliko sati i kada se napravi sok, popiti, pa ponovo premazati medom i sačekati da se opet stvori sok. Napraviti više puta u toku dana. Tretman rotkvom vrlo efikasno čisti disajne organe, pomažući oslobađanje od šlajma i katrana, kao i oslobađanje organizma od sluzi i toksina, čisti krvne sudove i poboljšava cirkulaciju krvi. Efikasno djeluje na čišćenje zglobova, a utiče i na bolje funkcionisanje jetre.

6. Čišćenje kože. Za tu svrhu koristi se maslinovo ulje, naravno, hladno cijeđeno 1/2 obujma i pola vode i morske soli. Na primjer, u 50ml maslinovog ulja staviti 50ml vode i 1/2 čajne kašike morske soli. Prije svake upotrebe dobro promućkati. Staviti na vlažnu kožu cijelog tijela i lica nakon tuširanja ili kupke 1-2 puta dnevno.

Važan je raspored obroka
Ako u danima odmora od hrane koristite voće, povrće, biljni jogurt i biljno mlijeko, to kombinujte npr. ovako: voćni obroci oko 8 ujutro i oko 12; oko 14 pojesti salatu sa biljnim jogurtom ili biljnim mlijekom, isto uraditi u 18 časova, a oko 21 čas pojesti voće; napici se koriste prema potrebi, od ustajanja do 13:30; od 17 do 17:30 i posle 21.

Korekcije za zdraviju zimu

1. Započeti dan kontrastnim tuširanjem (na koje bi se trebalo postepeno navikavati i sprovoditi ga tek nakon opisanih korekcija u ishrani), što će vrlo snažno uticati na bolju cirkulaciju krvi, prijatno buđenje organizma i njegovo efikasno podmlađivanje, smanjenje celulita i masnih naslaga uz bolji izgled i stanje kože, lakše podnošenje temperaturnih razlika, a predstavlja i neku vrstu gimnastike unutrašnjih organa.

2. Stvarati svakodnevnu naviku da barem jedan sat provedemo na svježem vazduhu u kretanju. Na primjer, to može biti put, ili dio puta, do posla i nazad, sporednim ulicama, gdje nema mnogo saobraćaja. Odlazak u prirodu za vikend (naravno, ne na roštiljanje) bit će izvrsna dopuna, ali ne i zamijena za svakodnevne šetnje.

3. Staviti u kuću i kola (ako u kolima provodite dosta vremena) jonizator vazduha, koji će omogućiti da dišete mnogo čistiji i kvalitetniji vazduh i stvorite uslove za mnogo kvalitetnije funkcionisanje organizma.

4. Maksimalno smanjite vrijeme provedeno pred ekranom televizora i kompjutera, a kada ih koristite, predlažem da primjenite izvrsnu preporuku inženjera Janjića da ne sjedite ispred ekrana direktno, nego malo ukoso, čime ćete značajno smanjiti efekat negativnog zračenja na vas.

5. U zimskom periodu naša ishrana se u određenoj mjeri razlikuje od ljetne. Predlažem da uz svakodnevne salate od sirovog sezonskog povrća (kojih zimi ima na ovom području u izobilju) koristite i neko toplo jelo, npr. gust pasulj ili sočivo, integralni pirinač, uz dodatak lanenog i maslinovog ulja, a svakako i mljevenih sirovih sjemenki i po mogućnosti i klica; za one koji koriste ribu ili meso predlažem da dodaju ishrani ribu, bolje nego meso, pripremljenu na zdraviji način; da pijete pola sata prije osnovnog obroka toplu čorbu od povrća (naravno, samo tečni dio), začinjenu jabukovim sirćetom i začinima po vašem izboru (npr. aleva paprika, bosiljak, đumbir, kari, biber); ovo će itekako pomoći zagrijavanju organizma u hladnije i tmurne dane, stvoriće osjećaj prijatnosti i značajno umanjiti potrebnu količinu hrane. Ispijanje toplih napitaka u toku dana, npr. čaja sa medom, pomoći će da se osjetite prijatnije i da se smanji neurotska potreba za hranom.

6. A šta je sa odlaskom na slave i slavlja? Slavlja su lijepo zamišljena radi komunikacije, upoznavanja i opuštanja u prijatnoj atmosferi. Nažalost, realnost se znatno razlikuje. Ljudi dolaze na slavlja često iz obaveze, nerijetko bježeći sami od sebe, svoje usamljenosti ili neriješene porodične situacije, da bi se „veselili”. Ali, još tužniji i teži postaje povratak realnosti nakon toga. Da li ste možda ikada razmišljali zašto se na slavljima toliko jede i pije? Da nije možda zbog neke napetosti, razgovora po hiljaditi put na istu temu, nezainteresovanosti? Tek kad se iznese jelo i piće, društvo živne i počne „pravo slavlje”. A koliko bi lijepo bilo sastati se sa nekoliko zaista bliskih ljudi, sa kojima u korisnoj komunikaciji vrijeme neprimjetno prođe. Na takvim skupovima svi će biti sasvim zadovoljni napicima, salatama od voća i povrća i suhim i jezgrastim voćem i sjemenkama. Trebalo bi razmisliti da li je uvijek potrebno praviti ručak sa mnoštvom jela, kada domaćica i domaćin na kraju dana jedva stoje na nogama, a pred njima je još sređivanje prostora i pranje masnog suđa. A tek gomila para koja ode, a mogla bi se potrošiti za nešto tako davno neophodno i željeno, što se stalno odlaže. Vrijedi o svemu tome razmisliti.

Vrijedi razmisliti da li zaista želite da posjećujete sve te skupove i proslave, ili možda to vrijeme možete posvetiti nekim drugim željenim i zanimljivim aktivnostima. To je, ipak, vaše vrijeme. Ali, uzmimo konkretnu situaciju, vi idete na klasično slavlje. Šta da radite?

a. Trebalo bi da još kod kuće odlučite želite li da tamo jedete zdravo ili nezdravo. Ako odlučite da jedete zdravo, postoji nekoliko mogućih varijanti: ponijeti svoju hranu, domaćinu reći da je to hrana koju koristite, pa ste, pošto takvu vrstu hrane nemaju, vi ponijeli svoju. Na pitanja gostiju nemojte mnogo obraćati pažnju, većina njih će ionako za nekoliko minuta zaboraviti na vas, zaokupljeni svojim nasladama. Onima koje zaista iskreno interesuje to što radite, ako procijenite da vrijedi, dajte nekoliko korisnih savjeta. One koji nisu nimalo upućeni u to što radite, već su pripremili masu savjeta i strahova, kao i zabrana, a sami su pri tom poprilično fizički i psihički bolesni, pa često i liče na životinje koje i sami jedu, nemojte mnogo ni slušati. Uživajte u druženju i na miru pojedite svoj obrok.

b. Ako ste dovoljno bliski sa domaćinima, možete ih zamoliti da pripreme za vas neko jednostavno jelo – na primjer salatu bez soli, sirćeta i ulja, voće… Ali, nemojte mnogo računati na takvu saradnju, zato što ćete često, jedući tu „zdravu” hranu, iznenada osjetiti u njoj gomilu nezdravih sastojaka. Razmislite da li ste spremni da prepustite pripremanje vašeg obroka toj osobi.

7. Zapisivati šta, kada i koliko ste pojeli i popili.
Kad pojedemo bilo koju, naročito termički obrađenu hranu, organizam to registruje kao unošenje stranog tijela. Zato se leukociti (zaštitna tjelašca) okupljaju oko digestivnog trakta i ostaju tu nekoliko sati.

Preuzeto iz specijalnog izdanja časopisa Zdrav život „Kako živjeti zdravije zimi”po Georgiju Nazarovu