Alkohol kao loš drug

Popijeni alkohol putem krvi dospijeva bukvalno do svakog dijela našeg tijela. Dok se konzumira umjereno i povremeno, jetra ga brzo preradi i tako prerađen lako se izluči iz organizma. Kod alkoholičara je drugačije.

Uslijed velike učestalosti i velikih količina alkohola, njihova jetra nije u stanju da ga preradi u cjelini, te se zaostali alkohol i njegovi produkti u organizmu ponašaju kao otrov. Posljedice njihovog dejstva su oštećenja gotovo svih organa u tijelu.

Među prvima strada jetra. Oštećenje jetre može biti od blagog, preko uvećane i masne jetre, pa sve do ciroze, neizlječive i smrtonosne bolesti. Uslijed stalnog iritirajućeg dejstva alkohola na sluzokožu želuca i dvanaestopalačnog crijeva može nastati čir, koji, ako se ne prekine dalja konzumacija može probiti zid želuca«, ili da se na tijelu čira može razviti tumor.

Veoma česta posljedica je i zapaljenje gušterače (pankreatitis), koje prate neizdrživi bolovi i visoka smrtnost, a kao posljedica može da se razvije šećerna bolest, koja sama po sebi stvara nove tegobe. Alkohol djeluje i na kardiovaskularni sistem, te većina alkoholičara boluje i od povišenog krvnog pritiska, dok se kod pojedinih javlja i popuštanje i slabljenje srčanog mišića. Najosetljiviji na dejstvo alkohola su nervi. Uslijed alkoholnog oštećenja nerava mogu nastati sljepilo, impotencija, bolovi i trnjenje u nogama, koje se može produbiti sve do nemogućnosti hoda. Spisak oboljenja se, nažalost, ne zaustavlja na ovome. Jednostavno, gotovo da ne postoji organ u tijelu na koji alkohol nema dejstva.