Voda je neophodna za život, to znamo još iz prvih dana osnovne škole. Ona je glavni pokretač izmjene tvari u organizmu, održava neophodnu gustoću krvi, normalan tlak, dotok kisika do mozga i još mnoge druge bitne stvari koje možete pročitati u nastavku… Šta je dehidracija? Dehidracija je stanje koje nastaje kada tijelo izgubi više tečnosti nego što unosi, što može dovesti do poremećaja ravnoteže elektrolita i ozbiljnih zdravstvenih problema.
Smanjimo li količinu vode u organizmu smanjili smo i izlučivanje otpadnih tvari iz tijela. Pored toga, organizmu su potrebni i elektroliti koji su prisutni u tjelesnim tekućinama, a gubitkom veće količine vode i elektrolita iz tijela dolazi do dehidracije.
Potrebno je znati da mehanizam za žeđ u našem tijelu kasno reaguje na nedostatak tekućine, odnosno ne govori nam na vrijeme kada trebamo nadoknaditi tekućinu u tijelu.
Dehidracija
Dehidracija tijela je stanje koje može prouzrokovati niz različiti simptoma, pa čak i ozbiljnije komplikacije ako se ne liječi adekvatno.
Osjećaj žeđi označava početak dehidracije, dok intenzivna žeđ govori da je dehidracija već uzela maha.
Ljudi koji imaju običaj da piju male količine tekućine izlažu svoje tijelo dugotrajnom riziku od bolesti bubrega, poremećaju mentalnih funkcija, probavnog sistema pa čak i problemima sa srcem. Tijelo gubi tekućinu putem mokraće, fekalija, disanjem i znojenjem. Ovi gubici u normalnim uslovima u prosjeku iznose oko 2,5 litara na dan.
U stanju povećane tjelesne temperature ‘hipertermije‘ znojenjem se mogu izgubiti i do 3 litre vode na dan. Ukoliko ovaj gubitak tekućine ne nadoknadimo gotovo je sigurno da ćemo dehidrirati. Poznato je da gubitak od samo desetog dijela ukupne vode prisutne u tijelu ima za posljedicu nemogućnost stajanja i hodanja.
Dehidracija simptomi
Kako prepoznati dehidraciju? Na samom početku dehidracije najčešće nisu prisutni nikakvi simptomi, tek se može javiti osjećaj suhoće u ustima i žeđ. U sljedećem stepenu javljaju se suhoća i povišena temperatura kože, umor, vrtoglavica te grčenje u nogama i rukama.
Kako se dehidracija povećava, javljaju se: crvenilo lica, smanjena proizvodnja urina, urin tamnožute boje, udubljenost očiju, izostanak suza, mučnina i povraćanje, ubrzan rad srca, ubrzano disanje, razdražljivost. Dehidracija u teškim slučajevima vodi i do smrti.
Kako spriječiti dehidraciju?
Da bi spriječili dehidraciju potrebno je da se unosi voda u organizam prije nego osjetite žeđ. Dobro je piti najmanje 2 litre vode na dan, otprilike 2 decilitra vode na 8 kg tjelesne težine.
Trudite se piti vodu odmah nakon što ustanete iz kreveta. Voda je potrebna i za uklanjanje nečistoća iz tijela što je još jedan razlog za redovan unos vode u organizam.
Voda je neophodna za vitalnost ali i sve funkcije u organizmu, stoga se od davnina praktikuje liječenje vodom.
Izbjegavajte napitke koji sadrže mnogo šećera jer ti napici umjesto da utaže žeđ oni je izazivaju. Izbjegavajte napitke s kofeinom i alkohol jer sadrže tvari koje izazivaju dehidraciju. Gazirane napitke je potrebno izbjegavati jer oni izazivaju osjećaj punoće što može spriječiti adekvatnu konzumaciju vode.
Konzumacijom što veće količine povrća i voća (ne pretjerana konzumacija), izbjegavanje teške i masne hrane pomažemo našem organizmu da ne dođe do dehidracije. Vodu je potrebno piti otprilike pola sata prije obroka, naročito ljudi koji pate od problema s probavom. Vodu je potrebno piti i nakon obroka, sve to da bi nadoknadili gubitak vode potrošene kod probave. Pijenje vode tokom jela čini više štete nego koristi, jer tako razrjeđujemo želučanu kiselinu što otežava probavu.
Ako se bavite sportom ili nekim fizičkim aktivnostima pobrinite se da popijete dovoljnu količinu vode i do 24 sata prije tjelesnog napora. Ako trening ili fizička aktivnost traje dulje od 60 minuta, tekućina mora sadržavati ugljikohidrate. Takva tekućina treba da sadrži i elektrolite.
