Depresija je jedna od najčešćih bolesti današnjeg čovjeka. Broj oboljelih u svijetu mjeri se u milijunima, a prisutna je i tendencija povećanja broja oboljelih.
Zašto je to tako i šta je tačno depresija? Šta uzrokuje depresiju? Te mora li uopšte postojati uzrok? Iako na ova pitanja nije lako odgovoriti, važno je tražiti odgovor da bi se što prije pružila pomoč.
Depresivne osobe tipično osjećaju žalost i beznađe. One gube sposobnost osjećanja zadovoljstva i nisu više zainteresirane za aktivnosti koje su ih ranije veselile i u kojima su uživale.
Šta je depresija?
Depresija je bolest sa bezbroj lica koju nerijetko nije lako uočiti ni razlikovati. Izraz depresija vrlo se često koristi u medijima i u svakodnevnom govoru, što je ponekad opravdano, ponekad i neopravdano.
Tako se depresijom naziva i ono što nije prava depresija, već samo neki oblik neraspoloženja ili nezadovoljstva. Nadalje, granica između običnog neraspoloženja i depresije često je tanka i nejasna. Svi smo ponekad neraspoloženi, što ne znači da smo u depresiji. Neraspoloženje traje kraće vrijeme, jasnijeg je uzroka kojeg onda lakše i otklanjamo.
Nekada ju je lako prepoznati i dijagnosticirati, a nekada teško. Ispravna i pravovremena dijagnoza predstavlja najvažnije polazište za ispravno liječenje.
Depresija je ozbiljna bolest koju bi trebalo na vrijeme prepoznati, vrlo pažljivo shvatiti i obavezno liječiti.
Simptomi koji ukazuju na depresiju
Osoba koja je u depresiji nerijetko se pretrpava obavezama i žuri s jednog zadatka na drugi kako ne bi morala razmišljati ili razgovarati o onome što ju muči, pri čemu je često dovoljno da netko zagrebe po površini osjećaja koje skriva, pa da se cijeli taj zid raspadne.
Pretjerana sklonost plakanju, negativnom gledanju na stvari, trajan osjećaj da će sve čime se bavimo poći po zlu, te nemoć da primijetimo da su neke stvari ipak završile dobro unatoč našim negativnim očekivanjima.
Neobjašnjivi bijes također je jedan od načina izražavanja depresije: Na primjer, ako se osoba ne može nositi s tugom zbog toga što ju je povrijedio partner, umjesto da s njim riješi probleme, ponekad može reagirati tako da je stalno ljutita i viče na djecu.
Prirodni lijekovi protiv depresije
Jedan od okidača depresije može biti loše stanje organizma te nedostatak vitamina i minerala te hranjivih tvari koje će pokrenuti organizam. Zdrava hrana utiče na organizam te ravnotežu tvari u mozgu koje utiču na raspoloženje te omogućuju normalan rad moždanih stanica.
Blaga depresija može se pojaviti sa nedostatkom cinka u organizmu
Poboljšava oslobađanje energije iz moždanih stanica. Namirnice bogate cinkom su: meso, školjke, žumanjci, grah, cjelovite žitarice te korjenasto povrće.
Folna kiselina
Potiče proizvodnju serotonina koji poboljšava raspoloženje. Folnom kiselinom uglavnom je bogato tamnozeleno lisnato povrće.
Kalcij
Pomaže u aktivaciji enzima koji su potrebni za normalan rad moždanih stanica. Namirnice bogate kalcijem su: mliječni proizvodi, lisnato zeleno povrće, mahunarke, jezgričasto voće i sjemenke. Magnezij također podržava normalan rad moždanih stanica, a sadrže ga: školjke, grah, cjelovite žitarice, tamnozeleno lisnato povrće i jezgričasto voće.
Depresija se liječi gospinom travom
Najpoznatiji biljni lijek protiv depresije je gospina trava koja djeluje na blagu i umjerenu depresiju. Gospinu travu potrebno je konzumirati u skladu s uputama koje su otisnute na ambalaži. Kod depresije vam može pomoći i čaj od mješavine divljeg ječma, sporiša i ginsenga.
Zeleni čaj
Pomoći će u oslobađanju od stresa te će poboljšati vašu koncentraciju, kao takav toplo se preporučuje starijim osobama koje se mogu osjećati depresivno i tužno. Kamilica je djelotvorna kod opuštanja i poboljšavanja sna.