Njemački psihijatri tvrde da određene tehnike disanja mogu pomoći u smanjivanju stresa dugoročno i kratkoročno. „Disanje je podložno stresnim situacijama”, kaže psihijatar Krista Rot Sakenhajm i dodaje da sistem disanja reagira na psihološke ili fizičke promjene. Disanje je također jedina tjelesna funkcija koja može svjesno da se kontrolira iako se normalno ono nastavlja bez prekidanja. Sakenhajm tvrdi da svjesno duboko disanje širenjem abdomena, na primjer, može da uspori puls, pri čemu tijelo dobiva više kisika što ga dovodi u bolje stanje za razmišljanje. Njena osnovna preporuka jeste duboko udahnuti nakon neke stresne situacije i doći do opuštenog stanja sporim, regularnim disanjem. „Sa svakim udisajem osoba mora osjetiti da se stomak kreće i kako se opuštaju trbušni mišici”, opisala je Sakenhajmova jednostavnu tehniku disanja.
Kontinuiranim disanjem određeni mišići se napinju prilikom udisaja, a opuštaju prilikom izdisaja, pri čemu se stopala, ruke, gornji dio tijela, vilica i na kraju stomak grče kod svakog udisaja.
Radi bolje dugoročne borbe sa stresom stručnjaci preporučuju standardne metode opuštanja uz tehnike disanja.
- Google oglasi -
