Hepatoprotektivna dijeta štiti vašu jetru, te se preporučuje sprovoditi je kod bolesti jetre kao što je ciroza, kronični hepatitis, i druge bolesti.
Ishrana treba da bude bogata:
• bjelančevinama (1 g / kg tjelesne težine ili oko 75 do 100 g dnevno)
• kalorijama (2500 do 3000 kcal na dan)
• ugljikohidratima (300 do 400 na dan)
• vitaminima A (ne u obliku karotena), B-grupe, C, D i K.
Hranu je potrebno rasporediti na veći broj malih obroka. Termički obrađena hrana može biti kuhana, pečena u malo biljne masnoće, ili pirjana na laganoj vatri u malo ulja ili vode. Izbjegavajte pečenje u mnogo masnoće, friganje ili prženje u dubokom ulju. Izbjegavajte industrijske napitke-sokove, čak i guste sokove. Pijte vodu (nemojte koristiti gaziranu mineralnu vodu), lagane biljne čajeve, svježe pripremljene sokove od voća i povrća. Strogo je zabranjena konzumacija bilo kakvih alkoholnih pića.
Hepatoprotektivna dijeta plan ishrane
Kruh i zamjene
• cijele žitarice (riža, pšenica, raž, zob, ječam, proso, heljda) i njihovi proizvodi (zobene i druge pahuljice, brašna od cijelog zrna, tjestenina, kruh)
• mahunarke (soja, slanutak, bamija, leća, grašak, grah)
• klice pšenice (sirove, pržene, svježe)
• namirnice rasporedite u više obroka dnevno
• izbjegavajte oljuštene žitarice i njihove proizvode
Mlijeko i zamjene
• preporučuju se: neobrano mlijeko, mliječni proizvodi (acidofil, kefir, kiselo mlijeko, jogurt, ), mladi sir mozzarella
• izbjegavajte masne i tvrde sireve te masne pavlake
• uzimajte najmanje 3 do 4 dcl mlijeka dnevno raspoređeno u barem dva obroka
Meso i zamjene
• jedite meso mršavo i od mladih životinja, uklonite suvišnu masnoću, iznutrice
• jaja posebno žumanjak, nemojte jesti više od 3-4 komada tjedno
• redovito jedite ribu i plodove mora, plavu ribu
• izbjegavajte konzervirane, dimljene i suhe mesne prerađevine, kao i riblje prerađevine
• meso pripremajte kuhano, pečeno ili pirjano na laganoj vatri, a ribu kuhanu ili pečenu.
Jednostavna dijeta
Jedite sve vrste povrća oko ½ kg na dan, raspoređeno u više obroka. Sljedeće vrste povrća su posebno korisne:
- salate i slično povrće
- cikorija, matovilac, salata,
- kupusnjače: karfiol, kelj, kelj pupčar, kelj lisnati, kupus,
- peteljke i izboji: artičoka, komorač, različite vrste klica,
- mahunasto povrće: bamija, grašak, mahune,
- lukovi: bijeli luk, poriluk, mladi luk,
- korjenasto povrće: keleraba, mrkva, pastrnjak, rotkva crna, rotkva,
- gomoljasto povrće: krumpir, čičoka,
- plodasto povrće: paprika, krastavac, patlidžan, paradajz, tikva,
- lisnato povrće: blitva, špinat, maslačak, kopriva, divlje povrće,
- začini: bosiljak, vrijesak, anis, kurkuma, lovor (za kuhanje mahunarki), majčina dušica, origano, list peršina i celera,
- ostalo: gljive,
- povrće jedite sirovo, kuhano, pirjano ili lagano ukiseljeno,
- izbjegavajte industrijski konzervirano povrće.
Voće – sljedeće vrste voća su posebno korisne
- jedite najmanje dva komada voća na dan, ili 2 porcije (šalice ili kriške) južno voće: ananas, banana, datulja
- agrumi ili limunsko voće: limun, naranča, mandarina, grejp
- koštunjičavo voće: šljiva, breskva, kajsija, trešnja
- jezgričavo voće: jabuka, dunja, kruška
- jagodasto voće: jagoda
- orašasti plodovi: lješnjaci, bademi
- sjemenke: bučine, suncokretove i sezamove sjemenke
- ostalo: borovnica, kesten, maslina, šipak, dinja
Masti
• hladno prešana ulja (maslinovo, suncokretovo, kukuruznih klica, tamno sezamovo).
Ostale namirnice
• pivski kvasac, morske alge (kombu-za kuhanje mahunarki), klice (alfalfa), med.
