; iz njega raste tanka, 3-4 m duga stabljika koja se penje po drveću. Korijen je...){kind=link}
Nazivi biljke
Familija: Dioscoreaceac
Narodni: Bljušt
Latinski: Tamus communis
Ljekarski: Tami rhizoma et gemma
Engleski: Haut liscron
Njemački: Schmerwurz
Talijanski: Tamaro
Francuski: L’herbe aux femme battues
Nalazište:
Raste uz živice i na okrajcima šuma.
Opis:
To je trajna biljka povijuša s debelim mesnatim i teškim korijenom (rizom); iz njega raste tanka, 3-4 m duga stabljika koja se penje po drveću. Korijen je izvana sivocrn, na presjeku bijel, ljepljiv, neugodna mirisa i ljutoga, gorkog okusa. Listovi su srcoliki i šiljati, na dugim peteljkama. Iz pazušaca listova izlaze cvatovi sitnih, zelenkasto-žućkastih cvjetova. Plod je jajolika, živocrvena, sjajna boba.
Sadrži:
škrob, sluz u kojoj se nalaze oštri i veliki kristali kalcijeva oksalata, te steroidne saponozide.
Bere se:
cvijet ljeti, u doba cvatnje, a korijen u jesen.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:
Svjež korijen lijek je protiv reume, išijasa i krstobolje. Bolno se mjesto može njime natrljati, ili se pospe naribanim korijenom i privije na 3-5 min., ili se masira naribanim korijenom koji se močio 12 sati u alkoholu (konjaku). Odmah nakon skidanja povoja ili nakon masaže, namaže se to mjesto mašću ili laucnim uljem, a u nuždi i mlijekom, da se ne pojave plikovi i rane. Nakon prve primjene lijeka koža na tom mjestu jako peče i svrbi, ali to nakon 10 min. prestane. Ako je koža prije masaže bila znojna, dakle pore proširene, lijek ulazi dublje u kožu pa jače peče i svrbi. Nastrugan korijen odstranjuje tamne podočnjake i modrice od podlivene krvi ako se na ta mjesta privije dvaput ili triput po 3-5 minuta. Bljušt je otrovan! Njegov sok izaziva jako povraćanje i proljev. Mnogi su i život izgubili zbog neznanja. U slučaju nezgode treba liječniku reći da je upotrebljen bljušt, kako bi znao dati protuotrov. Zbog toga je bolje uzeti neko drugo neopasno, a možda i bolje sredstvo protiv reume, išijasa i krstobolje.
Medicina je sacerana u cosak…priroda pravi i rjesava problem…
ali mladi izdanak je vrlo fin, s jajima, domacim na fritaju 🙂
Upravo je u tome kvaka, kad se kaže ime biljke-onda se mora reći i dio koji se koristi, jer se može desiti da plodovi, lišće ili korijen imaju neke različite osobine odnosno djelovanja
Neki moji klijenti je još koriste za lumboishialgiju i to kao tinkturu, no ne zaštite kožu prije nanošenja, pa su neki dobili plikove 🙂 ali djeluje, to se mora priznati 🙂
Zaboravljena narodna pomast koja se radila od korijena ali i plodova bljušta, u svinjskoj masti. Davno su ga u sjenu bacile ljute papričice i kapsaicin. I bolje je. Svakako nije pametno papati :).
Jestiva je mlada biljka i to mladi vršci a korijen je izuzetno otrovan,saponozidi u korijenu destruktivno djeluju na zelucanu sluznicu. Naravno, ukoliko ne vjerujte-uvijek mozete probati 🙂
NE ZNAM ZAŠTO LAŽETE DA JE BLJUŠT OTROVAN .MI MNOGO BEREMO I JEDEMO SVJEŽI BLJUŠT I NITKO SE NIKADA NIJE OTROVAO .
Naravno da možete u proljeće brati kuke i jesti ih odmah ako želite, ali kada prođe proljeće i kada se počnu formirati bobice, i žarko zeleni list, ti dijelovi su otrovni za jesti!