Danas se puno govori o tome da hranom može da se liječi i rak. Riječ je, naime, o antikancerogenim sastojcima koji se nalaze u nekim namirnicama, a usporavaju rast ćelija raka. Kada govorimo o karcinomima, treba da budemo svjesni toga da su kancerogene promjene dinamička pojava u našem organizmu i da se karcinom kod pojedinih osoba ipak razvije u patološki oblik, dok kod drugih ne. Kada nauka razmatra ishranu i učestalost pojave karcinoma, može da se primijeti da je u istočnim zemljama stopa pojave karcinoma daleko niža nego u zapadnim. Naučnici pretpostavljaju da uzrok tome leži upravo u načinu ishrane, odnosno u konzumiranju određenih vrsta namirnica. Dugo se smatralo da su glavne komponente hrane – bjelančevine, ugljeni hidrati, masti, vitamini, minerali i vlakna – glavni nutrijenti u hrani. Međutim, već duže se zna da u namirnicama biljnog porijekla postoje i fitokemijski sastojci koji posjeduju upravo to antikancerogeno djelovanje.
Fitokemijski sastojci pozitivno utječu na imunološki sistem i tako sprečavaju dalji rast ćelija karcinoma. Neke od značajnijih fitokemijskih sastojaka su genistein u soji, kurkumin u začinu kurkumi, delfinidin u borovnici, glukozinolati u kupusnjačama (bijelo i crveno zelje, kelj, raštika…), grupa polifenola u npr. zelenom čaju, dijalilsulfidi u luku, sulforafan u brokuli… Da bismo organizmu omogućili pravilnu zaštitu, potrebno je da te namirnice redovno konzumiramo, a i način pripreme je također jako važan, jer se predugim kuhanjem neki molekuli razlažu i prestaju da budu aktivni. Zato se preporučuje kratko kuhanje, da bi se što više očuvale dragocjene komponente. Isto tako, ako jedemo sirovu hranu, potrebno ju je dobro žvakati da bi se ti sastojci oslobodili iz ćelija.
