Jesen je vrijeme kada ulicama zamiriše kesten. Tim povodom ćemo vam malo pobliže opisati ovu vrijednu namirnicu.
Za pitomi kesten povjesničari kažu da je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo. Biljka se preko Grčke raširila po Europi, gdje i dan danas najbolje uspijeva. Divlji kesten potječe iz Perzije, no njegovi plodovi su nejestivi. Unatoč što su plodovi divljeg kestena nama neiskoristivi, njegova stabla krase ulice i parkove mnogih gradova širom svijeta.
Drvo pitomog kestena može doseći starost i preko 500 godina, a naraste u visinu i do 25 metara. Godišnje, jedno stablo može dati preko 200 kilograma plodova, koji su da napomenemo veoma bogatog nutritivnog sastava.
Glavni sastojci kestena su škrob 44%, voda 53% i bjelančevine sa 3% udjela.
Plod kestena obiluje kalcijem, kalijem, a sadrži i većinu vitamina B grupe, kao i fosfor i željezo.
Od kestena se može proizvoditi brašno, koje ako ga pomiješamo sa brašnom žitarica daje ukusna peciva i kruh. Kesten je lako probavljiv, a njegov cvijet je odličan za ispašu pčela. Med od kestena jako je ljekovit i ukusan, te pomaže kod gastritisa, štiti jetru i pomaže boljoj cirkulaciji.
Plodovi divljeg kestena, kako smo već kazali, nisu jestivi no ipak, plodovi, kora i cvjetovi ove biljke se koriste u narodnoj medicini.
Ekstrakt divljeg kestena najviše se koristi za kreme za kapilare i proširene vene. Uz određene dodatke poput masti, sapuna i škroba, divlji kesten je prikladan za liječenje raznih crijevnih oboljenja, proljeva i katara dišnih putova. Divlji kesten se često koristi i u prirodnoj kozmetici. Tanini koje možemo pronaći u divljem kestenu se koriste za tretmane kose.
Na kraju da napomenemo da i sama šetnja ispod krošanja kestena, ili sakupljanje plodova terapijski djeluje na svakog pojedinca.