Končara brijestolisna – Biljni aspirin

Čaj od cvjetova končare brijestolisne priprema se tako da se bilje prelije s vrućom vodom, poklopi, te pusti da odstoji jedan do dva sata, nakon čega se procijedi.

Končara brijesiolisna, flores et simulates spiraeae, iz obitelji ružovki poznata je kao adsirigent, anticelulitik, antiinflamatorik, antidiaroik, antipiretik, antireumatik, antiseptik, aromatik, antiulkus, antibakterik, dijaforetik, diuretik, detoksikant, homeopatik, holeretik, laksativ, tonikum i vermifug.

Neka od njezinih drugih imena su brijestolisna končara, buditeljica, končara, medunika, brestovolistna sračica i osinak.

U pučkoj medicini veću primjenu u liječenju bilježi tek u 17. stoljeću kao lijek za boginje, razna grozničava stanja, proljeva i iskašljavanja krvi. Njemački kemičar je 1839. izolirao salicin iz cvijeta končare buditeljice, a 1853. već se nazirao pripravak današnjeg aspirina, acetilsalicilna kiselina.

Ova višegodišnja biljka visine i do dva metra, s uglatom, jakom, crvenkastom i čvrstom stabljikom, u gornjem dijelu razgranana, sa sastavljenim perastim isprekidanim listovima. Cvjetovi bijelo-žuti tvore višestruke metličaste cvatove na vrhu stabljike. Korijen je vretenast i neodebljan. Cvate od lipnja do kolovoza. Miris joj je jak i ugodan, po medu, okus aromatičan Okus svježeg korijena je nalik na vaniliju. Raste u velikom broju na obroncima brda, planina, vlažnim livadama i močvarnim mjestima, sunčanim mjestima, livadama, poljima, među drvećem i grmljem, jarcima, uz potoke i pruge. Sabiru se listovi prije cvatnje kao i gornji dio biljke u cvatu zajedno s listovima. Suši se na toplom i prozračnom mjestu u hladu. Pohranimo u hermetičku ambalažu. Korijen očistimo od zemlje, izrežemo i sušimo na toplom mjestu. Suhe listove možemo rabiti za aromatiziranje raznih napitaka.

Ponekad razni nazivi biljaka mogu izazvati niz zabuna i grešaka kod početnika u branju ljekovitog bilja, a da ne govorimo koliko je teže ako se koriste i različiti latinski nazivi u samoj literaturi. Tako je to i s buditeljicom koju sam ispočetka upoznao pod nazivom brijestolisna končani ili Filipendula ulmaria – hexopetala, ili Spiraea ulmaria, a poradi sličnosti s končarom Filipendula vulgans ili Spiraea filipendula pod nazivom suručica ili suručka, nastala je mala zbrka u glavi dok to nisam u potpunosti savladao i kod ostalih biljka, piše Ivan Lesinger. Ovo spominjem poradi obraćanja veće pozornosti uvažavanju latinskih imena biljaka i njezinih sinonima, jer isključivo samo pod latinskim imenom stječemo određenu sigurnost. Svake godine rado berem cvjetove končare brijesiolisne koje preporučujem kao prirodni aspirin, biljku koja se mora naći u kućnoj biljnoj ljekarni jer je dobra biljka za liječenje:

Mokraćnih organa (upalnih stanja bubrega, mjehura i mokraćnih kanala, infekcija s bakterijama i to s E Coli, katara mjehura, kod kamenaca i pijeska, slabog rada, kod bubrežnih kamenaca).

Bolesti krvi i to naročito kod poremećaja zgrušavanja te se rabi za antitrombozni učinak.

Vodenih bolesti (pojačava izlučivanje većeg volumena mokraće, kod svih vodenih otoka, kod zadržavanja mokraće ili teškog mokrenja, vode u abdomenu, ascites, hidropsa, u zglobovima, otoka nogu, oligurija, vode u trbuhu, grudnih bolesti s vodom, bolesti s nastankom edema i tuberkuloze).

Reumatskih tegoba (uspješno odstranjuje mokraćnu kiselinu i ureu iz krvi, što je od velikog značaja u liječenju gihta i reume, poradi sadržaja salicina dobro djeluje kod reumatičkih bolova i to mišića i zglobova, otečenih zglobova i bolnih zglobova).

Čišćenje krvi (detoksikacija organizma i pročišćavanje krvi).

Bolesti crijeva i želuca (raznih proljeva, krvarenja crijeva. erozivni procesi na sluznici želuca, gastritis, ulkus, polipa, ulceroznog kolitisa, hiperaciditeta i parazita iz crijeva).

Škrofuloze (otečeni limfni čvorovi i otekline čvorova).

Bolesti dišnih organa (prehlade, gripe, infekcija, viroza, upalnih slanja, poradi izazivanja jakog znojenja ako se čaj pije vruć).

Celulita.

Slabog imuniteta kojeg uspješno jača.

Lomova kostiju i groznice.

Visoke tjelesne temperature.

Žuči.

Pretilosti ili debljine.

Adstrigentno svojstvo biljke rabimo za ispiranje gnojnih rana ili raznih kožnih nečistoća.

Potrebno je ukazati na pravilan način uporabe cvijeta končare u pripremi čajnog oparka. Poradi sastojaka u cvijetu koji su lako hlapljivi te koji kod pripreme čaja lako ispare. Čaj od cvjetova končare pripremamo tako da bilje prelijemo s vrućom vodom i odmah poklopimo, te pustimo da odstoji 1 do 2 sata, te procijedimo.

Zapadna pučka medicina rabi je kao aromatik, antibakterik, antireumatik, antiseptik, antipiretik, adstrigent, diuretik, diaforetik, homeopatik, karminativ, tonik, za liječenje artritisa, bolova, čira na želucu i na dvanaesniku, dječjeg proljeva, difterije, dizenterije, groznice, gastritisa, grozničavih bolesti, gihta, glavobolje, influence, hiperaciditeta, ogrebotina, pneumonije, prehlade, reumatskih tegoba, srčanih aritmija, slomljenih kostiju i upalnih stanja.

Kontraindikacije nisu poznate, osim kod uzimanja većih količina.