Krkavina ili trušljika

Krkavina se kao ljekovita biljka prvi put spominje tek u 14. stoljeću. Unatoč tome što djeluje vrlo pouzdano, nema osobito velike opasnosti da, kao kod sličnih droga, dođe do smanjivanja učinka zbog navike. Uvozom droge od podanka rabarbare, krkavina je izgubila na važnosti. Njezina je primjena otišla u zaborav, a u farmakopeje je kao priznata droga ponovno ušla prije približno 150 godina.

FRANGULAE (RHAMNI FRANGULAE) CORTEX: Koru grana i mladih stabala uzimamo od svibnja do srpnja. Kora je na vanjskoj strani tamno blistava, a na unutarnjoj narančasto žuta. Osušena droga nema miris. Neugodna je gorko-slatkastog okusa, u ustima blago sluzava. Pri žvakanju slinu oboji intenzivnom žuto-smeđom bojom. Svježe osušena droga uzrokuje povraćanje. Upotrebljavamo je tek nakon jednogodišnjeg skladištenja ili nakon grijanja na 100C (1-2 sata), pošto se glukofrangulini razgrade u franguline i slobodne antrakinone.

SRODNE VRSTE: Obična krkavina, pasji drijen ili pasjakovina (Rhammis aitbarticus L.) koja raste na sunčanim suhim tlima i u grmlju po cijeloj Hrvatskoj jednako je tako blago sredstvo za čišćenje crijeva.

Koristimo zrele, crne plodove (RHAMNI CATHARTICI FRUCTUS) koje beremo ujesen. Dobro ih osušimo, može i pri malo višoj temperaturi. U zelenim plodovima prevladavaju reducirani antracenski derivati koji pri dozrijevanju i sušenju prelaze u emodin, glukofranguline i franguline. Droga sadrži i flavonske glikozide, trjeslovine, gorke tvari, saponine i voćne kiseline. Pasji drijen je blago sredstvo za čišćenje crijeva, unatoč tome, kod doziranja trebamo biti oprezni. Počinjemo sa 5 bobica na dan i dozu povećavamo od 10 do 20 bobica na dan. Mljevene bobice dodajemo marmeladama, jednostavno ih grizemo ili od njih spravljamo čaj. Drogu koristimo i u čajnim mješavinama, kao diuretik i za »čišćenje krvi«. I korijen naše vrtne rabarbare (Rbeum undulatum), koja nije u srodstvu s trušljikom, sadrži antrakinonske sastojke, ali ga koristimo tek rijetko. Kao droga, koristi se korijenje kineskih vrsta rabarbare (RHEI RADIX) koje možemo dobiti u ljekarni.

U novije vrijeme postaje važan i korijen turske rabarbare (Rbeum rbaponticum L.). Pored antrakinona, sadrži stilbenski derivat raponticin (5%) koji kod ljudi djeluje estrogeno. U pripravcima se koristi kod nedovoljno izražene menstruacije te u klimakteriju za sprječavanje osteoporoze.

SASTAV I AKTIVNE TVARI: Glavni sastojci i aktivne tvari jesu antrakinonski spojevi (najmanje 6%), osobito glukofrangulin A i B, koji se kod skladištenja ili zagrijavanja droge nakon otcjepljivanja šećera pretvara u frangulin A i B te ponešto slobodnih antrakinona. Kora sadrži i ponešto trjeslovina te manje količine alkaloida.

DJELOVANJE I UPORABA: Drogu koristimo kod kroničnoga zatvora koji je posljedica nedovoljnog rada debeloga crijeva (lijeno crijevo). Poboljšava se stanje svih bolesnih pojava povezanih s takvim zatvorom (nadutost u trbuhu, bolovi u debelom crijevu, osobito na lijevoj strani trbuha, oštećenja jetre i drugih organa zbog resorpcije mnogih otrova). Glavobolja i vrtoglavica te drugi oblici zdravstvenih tegoba, povezani sa zatvorom, polagano nestaju. Antrakinonski glikozidi razgrađuju se tek u debelom crijevu, sprječavaju apsorpciju vode (omekšavaju stolicu) i potiču rad crijeva. Poznata je i njihova sposobnost uklanjanja glista i poticanja izlučivanja žuči.

ČAJ: Jednu čajnu žličicu droge 12 sati držimo u hladnoj vodi, a potoni grijemo do temperature pogodne za pijenje. Pijemo po jednu do dvije šalice na dan.

NEŽELJENA DJELOVANJA: Svježe osušena kora obične trušljike i zeleni nezreli plodovi krkavine uzrokuju povraćanje, grčeve u trbuhu i jake proljeve. Koristimo odstajalu ili termički obrađenu koru i zrele, crne plodove krkavine. Ne koristimo ih u trudnoći, za vrijeme dojenja i u djece. Kao i kod primjene drugih sredstava za čišćenje crijeva, najprije s liječnikom valja otkriti uzroke zatvora. Pri produljenoj uporabi dolazi do većeg gubitka kalija i drugih mineralnih tvari, zbog čega se crijevo dodatno ulijeni.