Ovih dana tržnice nude dvije vrlo slične samonikle jestive biljke – Kuke ili šparoge. Po čemu su slične, a po čemu se ipak razlikuju, da li su zdrave? Saznajte u nastavku članka…
Na našim tržnicama razlike u cijenama šparoga tako su velike da se mnogi s pravom pitaju u čemu je razlika? Zašto ista biljka, povezana u snopiće od dvadesetak izdanaka negdje stoji 2€, a negdje čak 5€? Jesu li one skuplje bolje ili su prodavači jednostavno pretjerali?
Na ta ova pitanja, odgovora zapravo i nema jer se razlika u cijenama uopće ne odnosi na iste biljke. Biljke s većom cijenom su šparoge, a one s nižom zajedničkim imenom nazivamo kuke ili bljušt. Iako na prvi pogled nalikuju jedne na druge, ne moramo biti botaničari kako bismo shvatili po čemu se razlikuju. Kuke ili šparoge obje obiluju vitaminima A, C, K i E dobar je izvor vlakana zbog čega pozitivno djeluju na probavu.
Kuke ili šparoge, u čemu je zapravo razlika?
Oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius) najrasprostranjenija je na našem priobalju i otocima, no može se pronaći i u kontinentalnim dijelovima. U rano proljeće beru se mladi izdanci uz koje se obično nalazi i stari dio biljke, bodljikavi grm koji nazivamo šparožinom.
Zahvaljujući tome, ali i činjenici da se mora brati na često nepristupačnim terenima, šparoga uvijek postiže relativno visoku cijenu. Od kuka kojim nalikuju u toj fazi rasta razlikuje se po čvrstim, uspravnim stabljikama.
Kuka ili bljušt (Tamus communis) trajna je biljka koja raste u svim dijelovima priobalja. U rano proljeće, kada tek izviruje iz tla, izdanci visoki 40-ak cm sa zatvorenim pupovima sliče šparogama i jestivi su. Njihovi vrhovi mekani su i redovito se svijaju prema dolje pa je to ujedno i jednostavan način da ih razlikujemo od šparoga.
Poslije, kada kuke narastu, bit će povijuša visoka 3-4 metra koja se uvija oko drveća ili grmlja. No u toj fazi njezini srcoliki listovi i plodovi (crvene bobice) otrovni su pa na berbu treba zaboraviti.
Kuke ili šparoge u kuhinji
S kulinarskog stajališta obje su vrste podjednako ukusne i mogu se pripremati na isti način. No za berače koji planiraju komercijalnu berbu razlike ipak postoje. Prema informacijama Državnog zavoda za zaštitu prirode, šparoge su široko rasprostranjena vrsta pa za njihovu berbu nije potrebno ishoditi nikakvu dozvolu.
Naprotiv, bljušt je zaštićena vrsta pa je prije berbe potrebno ishoditi dopuštenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. I to je zapravo svojevrstan paradoks jer zaštićeni bljušt na tržištu postiže nižu cijenu od široko rasprostranjenih šparoga.
