Većina ljudi gotovo sljepo vjeruje ljekarima. Oni su stručnjaci i najčešće njihove savjete uzimamo zdravo za gotovo, bez pitanja i pogovora.
Ali ono o čemu ne razmišljamo jeste da neki ljekari ne znaju tačno šta nam je, ili da nam pak ne prenose sve informacije, koje bi mogle biti od velikog značaja za naše zdravlje. Evo nekoliko činjenica koje doktori znaju, ali eto, zaboravljaju da napomenu.
Rak nije uvijek rak
Najveći mogući strah većine pacijenata je da će im biti dijagnostifikovan rak. Ne želimo ga ni spominjati, a ljekari se najviše pouzdaju u ranu dijagnozu. Svi tvrde da što se ranije otkrije, ima veće šanse za potpuno izlječenje. Ali zbog tog silnog entuzijazma, lako može doći do pogrešnih dijagnoza, a liječenje nečega što ne postoji je itekako opasno.
Poznato je da su relativno česti pogrešni nalazi mamografije, koji ukazuju na karcinom dojke tamo gdje ga nema, budući da svaka anomalija u dojci može djelovati kao tumor. Najčešća pogreška u dijagnozi je kod DCIS-a (Ductal carcinoma in situ), koji se, iako ima riječ karcinom u nazivu, vrlo rijetko pretvara u rak, pa većina oboljelih preživi, bez obzira kakav tretman dobili.
Lijekovi na recept mogu da prouzrokuju dijabetes
Dijabetes tip 2 nastaje kad tijelo ili ne proizvodi dovoljno insulina ili ne može efikasno da iskoristi sav insulin koji proizvodi. Tako se povećava nivo glukoze ili šećera u krvotoku, što, tokom vremena, oštećuje nerve i krvne sudove.
Pokazalo se da bi taj najrašireniji oblik dijabetesa mogli uzrokovati neki od najčešće propisivanih lijekova, kao što su antidepresivi. Tragično je i da lijekovi koji se najčešće koriste u liječenju ADHD-a (Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje) kod djece mogu utrostručiti rizik od pojave dijabetesa tipa 2.
Neki lijekovi povećavaju šansu za oboljenje od karcinoma
Neki lijekovi koji se koriste za regulisanje krvnog pritiska mogu skoro pa utrostručiti rizik od pojave agresivnog tipa raka dojke. Riječ je o ljekovima koji sadrže blokatore kalcijumovih kanala, a koji sprečavaju umiranje ćelija. Ako ćelije ipak ne mogu da završe svoj normalan životni ciklus, mogu postati kancerogene. Čak to ne bi ni bio toliki problem da lijekovi nisu “djeljeni šakom i kapom”. U jednoj bolnici 150 (od 161) ljekara je prepisalo taj lijek, s tim da je o riziku svoje pacijente obavjestilo njih samo osam.
Lijekovi za gorušicu imaju smrtonosne nuspojave
Iako lijekovi često solidno liječe ono za što su ‘specijalizovani’, nažalost imaju itkekako ružne nuspojave. I premda bi vas ljekari trebali upozoriti na to, vrlo često to nije slučaj. U SAD-u je najčešće propisivani lijek 2012. godine – Nexium, koji se koristi u liječenju gorušice, a često ne funkcioniše, povezan s propadanjem kostiju, defektima pri rođenju djece i nemogućnost apsorbcije vitamina B12, što može prouzrokovati trajna neurološka oštećenja.
Aspirin može da prouzrokuje unutrašnje krvarenje
Ljekari često preporučuju svakodnevno uzimanje male doze aspirina, koji sprečava zgrušnjavanje krvi, što prouzrokuje moždani i srčani udar. Ali ono što vam ne kažu je da taj isti aspirin može prouzrokovati unutrašnje krvarenje, a i ne djeluje na sve, jer neki ljudi imaju trombocite otporne na aspirin, što samo pogoršava sva pozitivna svojstva koja biste mogli dobiti njegovim uzimanjem. Ali to se ne može testirati, pa ljekari preporučuju svima isto, bez obzira na ishod.
Neke vakcine ne fukcionišu
2012. godine SAD je zadesila epidemija velikog kašlja, najveća od 1955, što je čudno s obzirom da se protiv te bolesti Amerikanci vakcinišu posljednjih 50 godina. Ovaj kašalj mogu prouzrokovati dvije vrste bakterija, a vakcina štiti samo od jedne. Tokom godina, druga vrsta bakterije je rasla do te mjere da se za 40 puta više (nego što bi se to inače dogodilo) povećao broj upala pluća prouzrokovanih tom bakterijom.
Također, vakcine mogu da osnaže viruse, pa se kod nekih (kod kojih se počeo smanjivati učinak), preporučuje višestruko uzimanje. Iako ne mogu promjeniti ljudski genom (tj. prouzrokovati autizam i slične besmislice), mogu da stimulišu mutacije virusa protiv kojih se bore. Najbolji pokazatelj je virus gripa koji se mjenja svake godine, ali i slučaj hepatitisa B u Kini koji je počeo da mutira dvostruko brže zahvaljujući vakcini.
