Međunarodno udruženje za glavobolju uvelo je kriterijume za klasifikaciju glavobolja i migrena koji bi trebalo da se primjenjuju u čitavom svijetu.
Na prelasku godišnjih doba često se javljaju prehlade, grip, infekcije respiratornih organa, koje nerijetko prate i jake glavobolje. Prema klasifikaciji Međunarodnog društva za glavobolju, navodi se nekoliko vrsta migrene: obična, klasična i glavobolja tenzionog tipa. Postoje još i komplikovanije migrene, poput oftalmoplegične migrene, bazilarne migrene i sličnih vrsta glavobolje.
OBIČNA MIGRENA
Karakteriše je napad glavobolje koji traje, ukoliko se ne liječi, od 4 do 72 sata. Radi se o pulsirajućem bolu koji se javlja u jednoj strani glave i remeti svakodnevni život. Često počinje ujutro, pojačava se pri fizičkom naporu i pri kretanju.
MIGRENA SA AUROM
Već i samo ime kaže, glavobolji prethodi tzv. aura. Aura se može očitovati kao smetnja vida, mrlja u vidnom polja koja se povećavaju; zamućen vid ili čak potpuno sljepilo na jedno oko, ali mogu se javiti i svijetleće tačkice, zvjezdice ili cik-cak crte. Mogu se javiti i drugi neurološki simptomi, npr. utrnulost u jednoj strani lica, smetnje govora, promjene raspoloženja, vrtoglavica, neprijatan osjećaj u grudima.
MIGRENOZNI STATUS
Poseban oblik migrene je migrenozni status, kad napad migrenozne glavobolje traje duže od 72 sata, bez obzira na liječenje. Glavobolja je kontinuirana ili sa prekidima manjim od četiri sata. U toku migrenskom napadu tog tipa može, doduše rijetko, nastati i moždani udar.
GLAVOBOLJA TENZIONOG TIPA/
Ova vrsta glavobolje nastaje zbog grčenja mišića i naziva se još i psihomiogena, neurotična ili stresna glavobolja. Može da traje od pola sata pa do nedjelju dana. Bol je u obliku pritiska i stezanja poput obruča, obično u predjelu čela, ali i u potiljku. Bol može biti blaga, ne više od obične nelagode, ali može biti i neugodan.
