Prehlada se javlja češće nego sve ostale bolesti zajedno. Većina ljudi se prehladi nekoliko puta svake godine, obično u jesen, zimi i u proljeće. Mnogi istraživači opazili su da dio populacije, otprilike šest do deset posto, nikad nije prehlađeno. Zašto? Najvjerovatnije zahvaljujući prirodnoj otpornosti u kojoj važnu ulogu ima pravilna prehrana i fizičko stanje organizma.
Postoji oko 200 vrsta virusa koji mogu uzrokovati prehlade. Infekcija obično nastupa 18 – 22 časa nakon što virus uđe u organizam. Prehlada je najčešće izazvana virusnom infekcijom, a ne kako se uglavnom misli, udisanjem hladnog vazduha. Kad nastupi infekcija dolazi do promjene u fiziologiji sluznice nosa i grla pa se javljaju karakteristični simptomi.
Nerijetko se simptomi prehlade, zbog sličnosti, miješaju sa simptomima alergija, a često će se u govoru i grip zamijenjivati prehladom. Grip, kao i prehladu, uzrokuje virus, ali virusi gripa pripadaju drugoj porodici. Antibiotici kod prehlada i gripa zbog toga neće imati učinka, ali namirnice bogate vitaminom C u razdobljima prehlada mogu biti od najvećeg značaja, jer on ublažava simptome prehlade i ujedno jača imunološki sistem. Drugi najčešće spominjan nutrijent koji može pomoći u slučajevima virusnih oboljenja je cink. On sprječava razmnožavanje nekih virusa, čime se mogućnost nastanka komplikacija i trajanje oboljenja smanjuje. Zanimljivo je da muškarac gubi cink sjemenom, kao što žena gubi željezo menstruacijom. Dnevne potrebe za cinkom su 15 miligrama.
Vitamin A tokom prehlada mogao bi imati vrlo važnu ulogu “dajući snagu” ćelijskim membranama, on pomaže u zaštiti sluznice usta, nosa, grla i pluća, pa stoga smanjuje podložnost, ali i učinak infekcija. Ako je prehlada praćena povišenom temperaturom (ali i ona koja nije), unos tečnosti treba da bude veći nego inače, kako bi se nadoknadila ona znojenjem izgubljena i što bolje izbacili otrovi iz organizma. Dobar izbor prilikom prehlade mogu biti različiti čajevi, najbolje domaći, npr. od kamilice, žalfije, mente, lipe, jabuke, šipka, itd. i najbolje zaslađeni medom.
Voćni sokovi mogu razbiti monotoniju svakodnevnog pijenja čaja. Pri tom je bolji izbor voćni sok nego sirup, pogotovo svježe iscijeđeni. Ne treba zaboraviti ni pileću supu, jer piletina sadrži cink!
Bijeli i crni luk takođe se preporučuju jer sadrže prirodne materije (poput antibiotika) koje pozitivno djeluju na imunološki sistem.
