Sve što trebate znati o žgaravici

0
392

Probavni sistem čini više organa; usta i ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo.

žgaravica
Hrana koju uzimamo prolazi put od usta do debelog crijeva, dug čak oko šest metara.
Probava počinje već u ustima. Zalogaji se usitnjuju žvakanjem i miješaju sa slinom.
U slini se nalazi enzim alfa – amilaza, koji pospješuje probavljanje hrane. Prožvakani zalogaji kroz jednjak stižu u želudac. Tamo se uz pomoć želučanih sokova, prije svega hloridnih kiselina koje izlučuju žlijezde iz želučane ovojnice, hrana dalje razgrađuje.
Nakon jednog do pet sati, zavisno o sastavu obroka, nastala „kaša“ odlazi otvaranjem vratarnika u pravilnim razmacima .

Kako dolazi do žgaravice?

Zdrava želučana sluznica u dodiru sa hranom izlučuje odgovarajuću količinu hloridnih kiselina. Te su kiseline potrebne u prvom stadiju razgradnje hrane.
Želučana sluznica u normalnom je slučaju dobro zaštićena od kiselina koje sama izlučuje. Ali, kod pojačane proizvodnje kiselina – nakon preobilnog ili masnog obroka, pretjerane konzumacije kafe, alkohola ili duhana, kod pritiska na želudac (trudnoća) ili u stresnim situacijama – želučani sokovi ulaze u donji dio jednjaka, izazivajući peckanje, odnosno žgaravicu.

Šta pomaže kod žgaravice

Ako često patite od žgaravice, trebali biste smanjiti unos masnih namirnica, kafe i alkohola, te po mogućnosti (ako ste pušač) prestati pušiti. Preporučuje se dnevni unos hrane rasporediti na nekoliko manjih, laganijih obroka. Vrlo je važno dugo i polako žvakati zalogaje, čime se pospješuje proces razgradnje hrane. Patite li od viška kilograma, trebali biste smršati. Hrana koja sadrži šećer te namirnice koje izazivaju kiselu reakciju u organizmu, poput voćnih sokova, takođe bi trebalo izbjegavati. Ako vam se želučane tegobe javljaju tokom noći, spavajte na povišenom jastuku, tako da je glava položena iznad razine trupa.

Koje lijekove koristiti

U apotekama postoji veliki izbor proizvoda koji pomažu kod pojačane želučane kiseline i žgaravice. Dijele se u dva osnovna tipa; antacidi koji neutrališu višak kiseline u želucu, dok H2 – antagonisti djeluju već na samu proizvodnju želučane kiseline, tako da je koče i ublažavaju njeno lučenje. Postoje i prirodni preparati, kao oni na bazi kamilice, koji blagotvorno djeluju na želučanu sluznicu. U svakom slučaju lijekove ne biste trebali uzimati bez dogovora sa doktorom, a upotrebljavajte ih samo povremeno.
Imajte na umu da dugotrajni višak želučane kiseline može upozoravati i na neki ozbiljniji zdravstveni problem.