Kronomedicina pomaže da se bolje nosite s kratkotrajnim bolestima kao što su prehlada i grip, akutnim bolestima kao što su glavobolja i bol u leđima, kao i kroničnim oboljenjima poput artritisa, visokog pritiska, bolesti srca, raka i slično.
Cilj kronoterapije ili liječenja u skladu s vremenom jeste da nas nauči da upoznamo naš prirodni ritam, tačnije, naš vremenski sat, da nas nauči da ga osluškujemo i da postupamo u skladu sa njim. Jer, ako njegove otkucaje zanemarimo, kad-tad će se javiti zdravstveni poremećaji koji će vremenom postajati sve veći.
Mnoge bolesti prekidaju normalne tjelesne ritmove. Na primjer, poremećaj dnevnog ciklusa spavanja i buđenja važan je znak koji signalizira da se nešto događa. Žalbe na umor ili loš san upozoravaju da je vrijeme za posjetu ljekaru.
Tjelesni sat
Znakovi i simptomi mnogih bolesti variraju tokom dana, mjeseca, kao i kroz godišnje doba. Neki poremećaji vrhunac mogu imati ujutru – srčani udar, moždani udar, neki oblici glavobolje, reumatoidni artritis, samo su neki od primjera. Drugi se obično razbuktavaju noću, uključujući astmu, giht, grčeve kod beba, čir na želucu. Žene u predmenopauzi s proljeća će češće pronaći kanceroznu kvržicu u dojci, a muškarci rak testisa zimi.
„Kvar” tjelesnog sata može potkopati zdravlje, pa ćete prekasno zaspati, prerano se buditi ili patiti od depresije. Pravilan rad ovog prirodnog sata može vašem ljekaru mnogo da pomogne prilikom davanja dijagnoze ili propisivanja terapije. Na primjer, ako patite od astme, vaša funkcija disanja zavisi i varira u toku jednog dana. Najmanje smetnje osjećate u rano poslijepodne, a najlošije se osjećate i najveće teškoće s disanjem imate u rano jutro. Ako uobičajeno na pregled idete u poslijepodnevnim satima, vaš ljekar može da misli da terapija odlično djeluje. Ali, ako na pregled odete rano ujutru, ljekar će dobiti pravu sliku vašeg zdravstvenog stanja.
Bitno je i vrijeme uzimanja lijeka. Ako ga uzimate u vrijeme koje je u skladu sa vašim organizmom i vašom bolešću, to može da pojača njegovu efikasnost i umanji neželjena dejstva. Za rezultat imate to da se osjećate bolje, da ste spremniji da nastavite s uzimanjem lijekova, smanjićete broj posjeta ljekaru zbog čestih odlazaka na kontrolu i neće doći do pogoršanja simptoma bolesti.
Poremećaje u vašem tjelesnom satu može da izazove i loše, tmurno vrijeme, dani bez sunca. Izlaganje jakom svjetlu, na primjer, danas se definitivno smatra dobrom alternativnom terapijom za ljude koji pate od zimske depresije. Izlaganje svjetlu pomaže i starijima koji loše spavaju, kao i radnicima po smjenama i onima koji često putuju kroz vremenske zone.
