Da bi memorija bila očuvana, trebalo bi je redovno vježbati. Intelektualni kapaciteti se smanjuju kada je moždana aktivnost ograničena, slično sportisti koji gubi kondiciju kada ne trenira.
Na rođenju svi imamo “kapital” od 14 milijardi nervnih ćelija koje se stručno zovu neuroni. Oni su međusobno povezani sinapsama, tankim membranama koje sprovode selekciju informacija. Kvalitet sinapsi određuje kakvo će biti pamćenje. Osim njih, na memoriju utiču i različite supstance, kao što su glikoza, fosfor, kiseonik, B vitamini i određene masne kiseline…
Njihov nedostatak može izazvati pad koncentracije, osjećanje umora i poteškoće u memorisanju podataka.
Kada u ishrani nisu zastupljeni navedeni sastojci, potrebe našeg nervnog tkiva nisu zadovoljene. Upravo zato pri većem intelektualnom naporu, kao što je, na primjer, spremanje ispita, neophodno je uzimati potrebne supstance hranom ili u obliku vitaminskih preparata. Preparate koji povećavaju memoriju trebalo bi uzimati mjesec dan prije ispita ili izlaganja većem intelektualnom naprezanju. Starijim osobama za dobro pamćenje preporučuje se stalna upotreba vitaminskih preparata sa spomenutim mineralima i sastojcima, ali uz prethodnu konzultaciju s ljekarom.