Uzroci gojaznosti

-

Budući da je neposredan uzrok gojaznosti višak kalorija unijetih hranom, može se reći da se čovjek deblja zato što previše jede…

Nesumnjivo je da se u vezi s takvom kategoričnom tvrdnjom može postaviti niz pitanja: zašto neki ljudi previše jedu, zbog čega pojedinci mogu pojesti goleme količine hrane i ostati mršavi, dok se drugi uz mnogo manju količinu hrane debljaju zašto netko ne može smršaviti unatoč tome što “gotovo ništa” ne jede?

- Google oglasi -

Centri koji reguliraju uzimanje hrane nalaze se u mozgu čovjeka. Postoje tzv. “centar za glad”, čiji nadražaj izaziva osjećaj gladi i potrebu za uzimanjem hrane, te “centar za sitost”, čiji nadražaj dovodi do toga da čovjek prestaje jesti. Zdrav čovjek nesvjesno održava ravnotežu između ta dva centra, tako da količina kalorija unijetih hranom odgovara količini potrošene energije.

Ako se ravnoteža poremeti, posljedice mogu biti dvojake:

1. Nedovoljno unošenje hrane dovodi do gubitka tjelesne težine, s vremenom se razvije stanje pothranjenosti.
2. Prekomjerno unošenje hrane gomila više kalorija nego što se troši i dovodi do porasta tjelesne težine, do gojaznosti.

Postoje brojni poznati i nepoznati činioci koji djeluju na te mozgovne centre. Prolazan osjećaj gladi nastat će zbog sniženja šećera u krvi, zbog grčevitih i bolnih pokreta želuca, dok će, npr., rastezanje želuca izazvati osjećaj sitosti. Smatra se da postoje tri osnovna poremećaja koji trajno djeluju na centre: poremećaji u mozgu, nasljednost i psihički poremećaji. Svi ti činioci mogu narušiti ravnotežu i dovesti do gojaznosti.

Poremećaji u mozgu mogu izazvati gojaznost ako su nastali u dijelu mozga u kojem postoje centri za glad i sitost. Nauci je poznato da se ti centri nalaze u dijelu mozga koji se naziva hipotalamus. Eksperimentima je dokazano da životinje prestaju jesti ako im je uništen “centar za glad”. Ako je uništen “centar za sitost”, nastane suprotna reakcija, životinja ne prestaje jesti.

- Google oglasi -

>> Napokon je dokazano da debljina ima svojih prednosti

Psihološki uzroci gojaznosti

I kod čovjeka se zbog oštećenja toga dijela mozga iznenada može javiti pretjerana glad, uzimanje golemih količina hrane i gojaznost teškog stupnja, bez obzira na to što je takva osoba desetljećima imala normalnu tjelesnu težinu. Isto se tako može iznenada pojaviti i potpun gubitak apetita uz osjećaj stalne sitosti. Posljedica je nagli gubitak tjelesne težine. Takva stanja nastaju nakon upala i povreda mozga, rijetko zbog tumora u mozgu.

U nastanku gojaznosti nasljednost (genetski faktor) nije tako važna kao što se svojevremeno smatralo. Iza tzv. nasljedne gojaznosti zapravo se krije utjecaj sredine i obitelji.

Mnoge gojazne osobe odgajane su u obiteljima u kojima je jelo predstavljalo jedino životno zadovoljstvo, gdje je stvoren kult jela. Navike uzimanja velikih količina hrane iz djetinjstva ostale su i poslije. Veliki obroci postepeno su učinili manje osjetljivim centar za sitost. Osim toga, prekomjerna ishrana u najranijoj mladosti uzrokovala je stvaranje većeg broja masnih stanica.

Osjećajni i drugi psihički poremećaji mogu direktno utjecati na centre za sitost i glad. Poznata je neumjerenost u jelu nakon potresnoga događaja, životnoga neuspjeha, poslije nezadovoljstva, sukoba u obitelji ili na radnom mjestu, nakon neuspjeha da se riješi važan životni problem. Uzimanje hrane smanjuje “duševnu napetost” takvih osoba, koje zapravo prekomjernom ishranom rješavaju svoje unutarnje probleme i životne situacije za čije rješenje nisu dorasle. Ako takvi psihički poremećaji traju duže vrijeme, ili su postali trajni, užitak u jelu može postati njihovo jedino životno zadovoljstvo i glavna osobina ličnosti.

Čovjekova potreba za hranom nije isključivo određena osjećajem gladi. Apetit, to je posebna želja za određenom vrstom hrane, ovisi o izgledu hrane, osjetima mirisa i okusa.

Šta utječe na gojaznost

I sama pomisao na neku hranu može izazvati pojačan apetit. Svečanosti, gozbe, službeni i neslužbeni ručkovi i večere, kada pun stol i atmosfera ugodnoga društva pojačava apetit, dovode do pretjeravanja u jelu i piću, a posljedica je nakupljanje suvišnih kilograma.

Suvremen način života u velikoj mjeri utječe na gojaznost. Porast tjelesne težine karakteristika je ljudi civiliziranih i bogatih zemalja. U nerazvijenim i siromašnim područjima čovjek veliki dio energije (kalorija) troši na radnom mjestu, na putu do radnoga mjesta, na proizvodnju i pripremu hrane.

Život čovjeka u bogatim i urbanim sredinama takav je da troši sve manje kalorija. Tome pridonose moderna prometna sredstva. Čovjek se sve manje kreće. Modernizacija tehnološkoga procesa u proizvodnji dovela je do toga da se i na radnom mjestu sve više “pritišće dugmad”, a kod kuće brojni kućanski aparati znatno smanjuju potrošnju ljudske energije.

Način prehrane postao je takav da se sve više koristi polugotova ili gotova hrana, uglavnom visoko kalorična, zbog većega postotka masti. U bogatim se zemljama više od 40 posto kalorijskih potreba podmiruje mastima. Znači, s jedne strane postoji sve manji utrošak ljudske energije, a s druge se strane hranom unosi u tijelo sve više kalorija.

- Google oglasi -

Novi Sadržaj

Majčina dušica (Thymus serpyllum)

Majčina dušica (Thymus serpyllum L.) u narodu poznata još kao "babina dušica" ili "materinka" je trajna biljka iz porodice...

Maslačak (Taraxacum officinale)

Maslačak (Taraxacum officinale) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae), s vrlo razvijenim korijenom iz kojega raste rozeta...

Vitiligo: vrste, simptomi, uzroci i liječenje

Bolest se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, u svim rasama i u oba spola. Vitiligo je stanje...

Prirodni eliksir ljepote i zdravlja – Za šta je dobro koristiti kantarionovo ulje

Kantarion ili gospina trava je biljka koja ima mnoga ljekovita svojstva, bere se u maju i junu u vrijeme...
- Google oglasi -

Proljetna alergija, borba s peludom i oslobađanje od neugodnih simptoma

Za neke je proljeće izvor radosti i dobrog raspoloženja, a za druge je sezona muke i patnje. Naime, sve...

Rosopas (Chelidonium majus)

Rosopas (Chelidonium majus) u narodu poznata još kao “rusa” ili “zmijino mlijeko”, dolazi iz porodice Makovki (Papaveraceae). Ime rodu...

Ovo morate pročitati

Kukuruz – Hrana i lijek

Kukuruz obiluje prehrambenim vlaknima koja snižavaju kolesterol, folnom kiselinom,...

Vježbajte u mašti

Možda više nećete morati da se zamarate u gimnastičkim...
- Google oglasi -

Možda vas zanima? PREPORUČENO
Preporučeno za vas