Vezivno tkivo, kolagen i vitamin C

-

Vezivno tkivo zajedno s hrskavičnim i koštanim čini potporno tkivo u našem organizmu. Radi se o tkivu rasprostranjenom posvuda u ljudskom tijelu. Vezivno tkivo povezuje pojedine kosti u obliku sveza i zglobnih čahura, obavija mišiće i pojedine mišićne grupe, oblaže organe, ispunjava prostor između pojedinih organa i ulazi u njih zajedno s krvnim žilama i živcima pa osim potporne ima i nutritivnu ulogu.

Posebna građa veziva osigurava i ulogu u očuvanju prirodne otpornosti organizma (imuniteta), te regeneracijsku ulogu (sudjeluje u obnovi svih vrsta potpornog tkiva).

- Google oglasi -

Građa vezivnog tkiva

Vezivno tkivo izgrađeno je od vezivnih stanica i međustanične tvari koja okružuje stanice, a sama međustanična tvar načinjena je od vezivnih vlakana i koloidne otopine koja ima oblik gela.

Vezivna vlakna imaju posebnu strukturu i općenito daju karakter vezivnom i potpornom tkivu.

Koloidna otopina ili osnovna tvar spaja vlakna i u doticaju je s tkivnom tekućinom, što sve zajedno tvori osnovne sastavne dijelove vezivnog tkiva.

Najbrojnija stanica vezivnog tkiva je fibroblast, koja postoji u vezivu u različitom stupnju diferencijacije (stupnjeva razvoja) i stalno je aktivna. Fibroblast stvara vezivna vlakna, izlučuje enzime i općenito sudjeluje u metabolizmu veziva. Osim samog stvaranja veziva, fibroblast sudjeluje u metabolizmu kolesterola i steroida (hormona).

- Google oglasi -

Potpuno zrela (izdiferencirana) vezivna stanica koja nema metaboličku aktivnost naziva se fibrocit.

Pored fibroblasta u vezivnom se tkivu nalaze: mastociti, plazma stanice i histiociti (uključeni u imunološki nadzor).

Osim tih „stalnih” stanica vezivnog tkiva, u njemu nalazimo stanice podrijetlom iz krvi i limfe: limfocite, leukocite, te masne i pigmentne stanice.

Vezivna vlakna daju strukturu, čvrstoću ili savitljivost vezivnom tkivu.

Najvažnija vezivna vlakna su: kolagen, elastin i retikularno vlakno.

Koloidni gel koji spaja vlakna važan je za izmjenu tvari između krvi i stanica veziva, a bogat je polisaharidima kao što su: hijaluronska kiselina (koža) i hondroitin sulfat (hrskavica) koji pomažu stvaranje kolagena.

Što je kolagen?

Kolagen je i osnovni strukturni protein (bjelančevina) veziva, ali i potpornih tkiva uopće. Kolagen daje čvrstoću i stabilnost tkivu, a ljudski organizam ima sposobnost njegova stvaranja (sinteze). Gradi tetive, hrskavicu, kosti, kožu i međustaničnu tvar svih vrsta veziva pa ga zovemo i međustanični cement. Računa se da kolagenske niti tvore oko 80 % vezivnog tkiva. U tijelu postoji stalna potreba za stvaranjem velikih količina kolagena zbog rasta i zamjene istrošenih tkiva, zacjeljivanja i obnove ozlijeđenog tkiva.

Kolagena vlakna raspoređena su poput ravnih ili valovitih niti (fibrila) različite debljine koje formiraju snopove, pa kolagen ima oblik trostruke molekule (kao konopac). Unutar molekule sama vlakna kolagena pokazuju karakterističnu izbrazdanost (poprečnu prugastost). Iznimno je otporan prema vlaku i praktički se ne rasteže, tako da se kod maksimalnog opterećenja produži samo 5 %.

Kolagen sprečava gubitak vode u tkivima (građen je od hidrofobnih aminokiselina) slično kao celulozna vlakna kod biljaka.

Elastična vlakna su mnogo tanja od kolagena i ne formiraju snopove. Mogu se granati i međusobno spajati. Važna im je osobina velika elastičnost (poput gume) pa se rastezanjem mogu produžiti za od 100 do 140 %. Elastinska vezivna vlakna nalazimo primjerice u zglobnim svezama (ligamentima), u koži zajedno s kolagenom, u zidu velikih arterija, ušnoj školjci, u plućnim alveolama, stjenci dušnika i bronha. Za razliku od kolagena, ne mijenjaju se s godinama.

Retikularna vlakna su tanka, razgranata i formiraju mrežu (retikulum). Zovemo ih još i mlada kolagena vlakna (prokolagen). Kontinuirano prelaze u kolagena vlakna pa se označuju kao pred stadij kolagenih vlakana.

Kolagen i koža

Kolagen, najvažniji sastavni dio veziva kože, smješten je u unutrašnjem sloju (dermisu). U vezivu kože (koje označavamo i kao gusto vezivo), kolagena vlakna su zbijena, nepravilno raspoređena i formirana u snopove zajedno s tanjom ili debljom mrežom elastičnih vlakana.

Kolagen je odgovoran za čvrstoću i napetost kože, dok elastin daje koži elastičnost. Preko vezivnog tkiva kože (u kome su smještene krvne žile) hrani se površinski sloj kože (epitel) čije se stanice stalno obnavljaju iz bazalnog sloja. No kolagen u koži mijenja se s godinama pa se smanjuje njegovo stvaranje, usporava obnavljanje i mijenja struktura kolagenskih vlakana, što se u konačnici odražava na sam izgled kože.

Kolagen i hrskavica

Kolagenska vlakna čine međustaničnu tvar hrskavice, a najviše kolagena sadrži hijalina hrskavica koja je inače najraširenija vrsta hrskavičnog tkiva u ljudskom tijelu. Nalazimo je primjerice u zglobovima i bronhima.

Pored kolagenih vlakana, ta vrsta hrskavice u gotovo jednakim dijelovima sadrži i spojeve sumpora (hondroitin sulfat).

Odlikuje se velikom otpornošću prema tlaku, vlaku i savijanju. Struktura hrskavice mijenja se s godinama pa hrskavica gubi elastičnost i postaje lomljiva (hondroza) zbog ovapnjenja i dijelom okoštavanja koji su posebno izraženi u dubljim slojevima tkiva.

S druge strane, elastičnu hrskavicu pored kolagenih grade i elastična vezivna vlakna te se ona ne mijenja s godinama i ne okoštava. Nalazimo je u hrskavici uha, grkljanu, sitnim ograncima bronha.

U hrskavičnim pločicama između kralježaka ili zglobnim meniscima, hvatištima nekih tetiva za kost nalazimo fibroznu hrskavicu koja sadrži kolagen i međustaničnu tvar (hondroitin sulfat), a njihov međusobni odnos nije stalan.

Kolagen i kost

Međustanična tvar kosti sastoji se od snopova kolagenih vlakana koji formiraju lamele (gredice) koje služe za odlaganje mineralnih soli. Kolagen i mineralne soli (kalcija, fosfora i magnezija) čine glavnu masu koštanog tkiva i odlikuju se čvrstoćom, tvrdoćom i elastičnošću. Najzastupljenije mineralne soli u kostima su: kalcijev fosfat (85%), zatim kalcijev karbonat (10%), magnezijev fosfat (1,5%,), kalcijev fluorid (0,3%) itd.

Kolagena vlakna daju kostima veliku otpornost prema vlaku, dok kalcijeve soli (koje su slične mramoru) imaju veliku otpornost prema tlaku (pritisku). Kombinacija tih dvaju svojstava bitna je za funkciju koštanog tkiva i skeleta uopće.

Vitamin C i kolagen

Za razliku od samog vitamina C, koji ljudski organizam ne može sam proizvesti nego ga unosimo hranom ili suplementima, kolagen naš organizam može proizvesti. No upravo vitamin C ima važnu ulogu u svim stupnjevima stvaranja kolagena.

Zacjeljivanje rana nakon ozljeda i operacijskih zahvata zahtijeva stvaranje ožiljnog tkiva te pojačanu proizvodnju i odlaganje kolagena. C vitamin pritom ubrzava stvaranje kolagena i do osam puta. Osim toga vitamin C sadržavaju razne tjelesne tekućine i organi naročito leukociti, krv i nadbubrežna žlijezda, pa je taj vitamin važan za jačanje prirodne obrambene sposobnosti organizma (povećava mobilnost i fagocitnu sposobnost leukocita), ali povećava i otpornost na stres. Naime, vitamin C snižava razinu stresnih hormona i revitalizira nadbubrežne žlijezde.

Stres pojačava stvaranje histamina (koji potiče alergijske reakcije u tkivu), a vitamin C kontrolira razinu histamina u krvi (hidroksilira ga), i pomaže njegovu uklanjanju iz tkiva pa se naziva i antialergijski vitamin.

Debljina i vezivno tkivo

Masno tkivo je vrsta vezivnog tkiva, koje pored potporne ima ulogu u očuvanju tjelesne temperature (toplinski izolator), te kao izvor i spremnik rezervne energije (sala) i kao endokrini organ. Masno tkivo je građeno od masnih stanica (steatocita) s karakterističnim izgledom gdje masna stanica izgleda poput velike kapljice masti, a jezgra izgleda poput crtice i potisnuta je na periferiju.

Vjeruje se da je masna stanica „modificirani fibroblast” te da smanjenjem prekomjerne tjelesne težine, a samim tim i neutralne masti (koja gradi salo), može umjesto uloge deponija ponovno preuzeti osnovnu vezivnu funkciju. Kod debljanja dolazi do nakupljanja masnog tkiva u potrbušnici (peritoneumu), oko unutarnjih organa (centralna ili trbušna debljina), posebice oko jetrenih stanica, što dovodi do stvaranja „masne jetre”, između vlakana poprečno prugastih mišića koji dovode do varikoziteta (proširenih vena), te do češće pojave trbušne, pupčane i preponske kile (hernije). Debljina opterećuje i hrskavično i koštano tkivo, što ubrzava upalne, degenerativne i metaboličke promjene na njima.

Stres i vezivno tkivo

Stres dovodi do pojačane aktivnosti nadbubrežne žlijezde i izlučivanja hormona stresa: adrenalina i kortizola. Ti hormoni mijenjaju metabolizam vezivnog tkiva, ali i potpornog tkiva općenito. Adrenalin sužava krvne žile, a rekli smo da je vezivno tkivo bogato krvnim žilama.

Neki od simptoma stresa su: bolovi u mišićima, ukočenost u zglobovima, bolovi duž kralježnice, veća sklonost upalama i infekcijama, teže zacjeljivanje rana, akne, sklonost krvarenju zubnog mesa, pucanje kapilara, strije, edemi (otoci), celulit itd.

Dugotrajan stres ubrzava degenerativne promjene u potpornim tkivima te iscrpljuje nadbubrežne žlijezde i pojačava potrebu za vitaminom C, koji je odgovoran za stvaranje kolagena i obnovu veziva. Zbog toga često kažemo da je vitamin C antistresni vitamin, kao što za magnezij kažemo da je antistresni mineral. No to je samo jedna od karika u uspješnoj borbi protiv stresa. Upalne promjene u vezivnom tkivu katkad mogu biti uvod u ozbiljnija organska oštećenja i bolesti. Gotovo da je stres svakodnevna pojava, pitanje je samo kao se uspješno nositi s njime i umanjiti štetu koju uzrokuje.

Procesi starenja organizma i vezivno tkivo

S vremenom se mijenjaju struktura i osobine vezivnog tkiva (savitljivost, rastezljivost, čvrstina, elastičnost). Smanjuje se i stvaranje kolagena i usporava njegovo obnavljanje. Procesima prirodnog starenja gubi se godišnje do 1 posto kolagena. Kolagena vlakna postaju kruća i smanjuju sposobnost zadržavanja vode (slabije bubre), što je najprije vidljivo na koži koja gubi čvrstoću i napetost, a bore postaju izraženije. No dobra strana je da se proces starenja može usporiti i da sami donekle možemo na to utjecati.

Naime starenjem se smanjuje količina vode u organizmu i usporava metabolizam, te slabi enzimska aktivnost. Stoga je sprečavanje dehidracije i dovoljan unos vode preduvjet za očuvanje funkcionalne sposobnosti svih tkiva, pa tako i vezivnog. Dehidraciju dodatno pojačavaju alkohol, kofein i pretjerano i nekontrolirano izlaganje suncu, što se najprije vidi na koži. Stoga je kožu važno zaštititi i izvana odgovarajućim proizvodima sa zaštitnim faktorom i učinkom vlaženja.

Pušenje ubrzava promjene na krvnim žilama, što utječe na brži razvoj degenerativnih promjena u strukturi vezivnog tkiva i pridonosi bržem starenju. Štetne životne navike potrebno je zamijeniti dobrim. Važno je i dovoljno spavati. Kretanje i redovita tjelesna aktivnost, uz smanjenje prekomjerne težine također će pridonijeti očuvanju funkcionalne sposobnosti svih potpornih tkiva.

Pored dovoljnog unosa tekućine, poglavito vode, potrebne su i esencijalne masne kiseline (omega 3) i njihov unos (budući da se ugrađuju u stanične membrane), te vitamini i minerali koji su važni u metabolizmu proteina i koji su antioksidanti. Pored vitamina C, tu su još vitamini A i E, zatim vitamini iz skupine B (posebno B3, B5, B6 i B17), a od minerala: cink, magnezij, kalcij, bakar i selen. Za obnovu hrskavice savjetuju se suplementi sa sumporom (hondroitin sulfat). Za sve ostale nedoumice potražite savjet stručne osobe.

- Google oglasi -

Novi Sadržaj

Blagodati Tikvica: Kako ovo povrće podržava Vaše Zdravlje

Tikvica je popularno povrće koje se koristi u mnogim kuhinjama širom svijeta. Ima niz zdravstvenih koristi zbog svog nutritivnog...

Namirnica koja smanjuje apetit i doprinosi za zdravlje

Grčki jogurt se pravi od kravljeg mlijeka koje se procijedi kako bi se uklonila sirutka, što rezultira gušćom konzistencijom...

Koje su koristi koprive za zdravlje?

Kopriva je samonikla biljka sa izuzetnim zdravstvenim vrijednostima. Kopriva ima vrlo dugu povijest u narodnoj medicini, stoga nije ni...

Majčina dušica (Thymus serpyllum)

Majčina dušica (Thymus serpyllum L.) u narodu poznata još kao "babina dušica" ili "materinka" je trajna biljka iz porodice...
- Google oglasi -

Maslačak (Taraxacum officinale)

Maslačak (Taraxacum officinale) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae), s vrlo razvijenim korijenom iz kojega raste rozeta...

Vitiligo: vrste, simptomi, uzroci i liječenje

Bolest se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, u svim rasama i u oba spola. Vitiligo je stanje...

Ovo morate pročitati

Sve o ajvaru i recept za pripremu

Puno je ljudi koji su imali čast i sreću...

Šta će se dogoditi ako svake večeri prespavate u sobi s ovakvim limunom kraj glave?

Kada govorimo o zdravoj hrani, prva asocijacija uglavnom će...
- Google oglasi -

Možda vas zanima? PREPORUČENO
Preporučeno za vas

deneme bonusu bonus veren siteler deneme bonusu veren siteler volvoadventure.org
getbetbonus.com deneme bonusu veren siteler casinorulet.com bonuspick.net bonus veren siteler
Porn sites